Slike jasenovačkog pakla

Prvi put u istoriji Muzeja Republike Srpske sjećanja na Jasenovac i Kozaru, na kojoj žene decenijama ne skidaju crne marame, oživljena su na ovakav način

"JASENOVAC - sistem ustaških logora smrti", prva multimedijalna izložba u Muzeju Republike Srpske autentično je svjedočanstvo o jasenovačkom paklu, istoriji i legendi koje se vezuju za ovaj događaj. Brojni posjetioci od utorka došli su u prostor stalne postavke Muzeja da razgledaju fotografije, dokumente i trodimenzionalne predmete želeći da odaju počast žrtvama Jasenovca. Sedam cjelina "Drugi svjetski rat", "Nezavisna država Hrvatska", "Logor", "Zločini u logoru", "Djeca u logoru", "Proboj Jasenovac" i "Jasenovac i Gradina danas" dočarali su jedan od najznačajnijih događaja u istoriji srpskog naroda. Pod motom "Bitku sa nevinim žrtvama još niko nije dobio", stihovima Matije Bećkovića priređen je muzičko-scenski recital u kojem su nadahnuto kazivali stihove članovi "Dis" pozorišta mladih iz Banje Luke i pojali članovi okteta "Sveti Platon" , kojem je dirigovao Arsen Čarkić. Vjernu sliku zatvorenog crnog kruga u kojem se dešavao zločin dao je novi prostor u Muzeju Republike Srpske. Prvi put u istoriji Muzeja Republike Srpske sjećanja na Jasenovac i Kozaru na kojoj žene decenijama ne skidaju crne marame oživljena su na ovakav način. U donjem dijelu izložbe je početak Drugog svjetskog rata, stvaranje Nezavisne države Hrvatske, a na galerijskom prostoru kroz tunel od svijetlosivog do crnog predstavljeni su zločini nad djecom do izlaska i proboja, koji najavljuje dnevna svjetlost. - Stepenice koje vode u gornji dio izložbe obmotane su crnim platnom i one nas na simboličan način uvode u prostor Jasenovca i jezivih događaja o kojima ova izložba svjedoči - rekla je konzervator restaurator slikarskih djela Dijana Pešikan - Egić, koja je uradila likovno rješenje izložbe. Autor izložbe je istoričar, viši kustos Drago Trninić, a idejno rješenje uradio je istoričar Siniša Sinadinović. Svoj doprinos osmišljavanju izložbe dali su i akademski slikar Zoran Egić, scenograf Dragana Purković - Macan i brojni saradnici. - Ponosni smo što smo izložbu uradili sopstvenim snagama. Opredijelili smo se za multimedijalnu izložbu zato što savremeni posjetilac koristi sve vrste medija, elektronski izraz, nove tehnologije i sve se to može primijeniti, a da se o Jasenovcu govori na način na koji se može izazvati izuzetna emocija, jer to i zaslužuje - rekla je direktor Muzeja Republike Srpske Nada Puvačić. Autor izložbe Drago Trninić istakao je da jasenovački pakao ni danas nije istražen. - Genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima, kao i zločini nad ostalim stanovništvom i svjedočenja preživjelih prikazani su na autentičan način. Bodljikave žice, fotografije nastradale djece i cijelih porodica, nož kojim su ustaše ubijale i kašika kojom je jedna žena jela tri godine u logoru ne mogu nikoga da ostave ravnodušnim - podvukao je istoričar Drago Trninić. Nastojeći da što više saznaju o stradanjima o Jasenovcu uz razgledanje fotografija i dokumentarnih filmova posjetioci imaju priliku da obilaze stalnu postavku u želji da se Jasenovac nikad ne zaboravi. Neda SIMIĆ-ŽERAJIĆ Fotografije Rastko OSTOJIĆ JERUSALIM Izuzetno veliko interesovanje publike izazvalo je predavanje jeromonaha Jovana Ćulibrka "Jasenovac pogled iz Jerusalima". Među fotografijama jasenovačkih žrtava govorio je o Jasenovcu kao jednom od najznačajnijih događaja u istoriji srpskog naroda. - Pitanje Jasenovca je za srpski narod pitanje "Biti ili ne biti" - poručio je otac Jovan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.