Šarm francuske diplomatije

Razlika u pristupu američkih i francuskih diplomata je u stilu, Amerikanci nastupaju "kaubojski", a Francuzi žele da proces ka nezavisnosti Kosmeta bude uvijen u ljepši omot, da bude "uokviren" rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN

PARIZ - Sastanak visokih predstavnika pet članica Kontakt grupe (bez Rusije!), održan ove nedjelje u Parizu, imao je za cilj da utvrdi, odnosno ujedini stav Zapada o pitanju budućeg statusa Kosova i Metohije, četiri dana poslije sastanka G-8, na kojem se moglo čuti dosta disonantnih tonova, prenio je Tanjug. Iako nije bio zvanično najavljen, francusko Ministarstvo spoljnih poslova nije moglo da baš sakrije taj skup koji je, kao i u mnogim sličnim prilikama dosad, bio najavljen najprije u prištinskoj štampi na albanskom jeziku. Francuske diplomate voljele bi da ti delikatni pregovori prođu što diskretnije, za razliku od američkih, koji su prešli u medijsku ofanzivu. Poslije posjete Džordža Buša Albaniji, koju je, zbog oduševljenog prijema na koji je naišao, francuska štampa prokomentarisala kao prelazak "u oazu nakon pustinje" (poslije nezadovoljstva koje je američkog predsjednika prethodno dočekalo na ulicama Praga, Hajligendama i Rima), red je došao na američkog podsekretara Nikolasa Bernsa da u Parizu povisi ton prema Srbiji. Berns, treći čovjek američke vlade kad je riječ o spoljnoj politici, izjavio je, uoči sastanka predstavnika pet zemalja Kontakt grupe u Parizu: "Srbija treba da zaboravi Kosovo i Metohiju (...) koje je izgubila još 1999. godine". Francuska se, o Kosmetu, načelno slaže sa SAD. I Pariz je za to da to "neprijatno pitanje" bude što prije skinuto s dnevnog reda - tako što bi Kosmet postao nezavisan. Razlika u pristupu američkih i francuskih diplomata je u stilu - Amerikanci nastupaju "kaubojski", a Francuzi žele da sve bude uvijeno u ljepši omot, da nezavisnost Kosmeta bude "uokvirena" rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN. Briga Francuza i njihovih evropskih istomišljenika iz Kontakt grupe odnosi se, prije svega, na period poslije proglašenja nezavisnosti, pošto je predviđeno da proces "nadgledanja" do konačne nezavisnosti obavljaju civilne i vojne snage Evropske unije. Za zemlje koje na Kosmetu sada imaju vojnike u okviru KFOR-a, važno je da u pokrajini bude obezbijeđen miran prelazak iz sadašnjeg statusa ka statusu definisanom Ahtisarijevim planom. Strah od nove "tempirane bombe" na Balkanu, koja bi mogla da se okrene protiv KFOR-a u slučaju da se proces rješavanja statusa suviše oduži, nagoni zapadne zemlje da brzo reaguju i da Albancima šalju pozitivne signale. Zbog toga je u utorak, po povratku iz Afrike, novi ministar spoljnih poslova i bivši administrator Kosmeta, Bernar Kušner, telefonirao Agimu Čekuu. Francuskoj je stalo da zadrži sliku jedinstva Zapada po pitanju Kosmeta, pri čemu ignoriše neslaganje sa idejom nezavisnosti južne srpske pokrajine u bar pet zemalja Evropske unije - Grčke, Kipra, Španije, Bugarske, Rumunije i Slovačke. Zajedno s predstavnicima Kontakt grupe okupljenim ove nedjelje u Parizu, Francuska je ponovila podršku Ahtisarijevom planu kao "jedinom rješenju koje Kosmetu može da obezbijedi stabilnost i jasnoću koji su mu potrebni u budućnosti". Odsustvo Rusije na ovom sastanku, Ke d'Orsej je pokušao da ublaži objašnjavajući da je u pitanju jedan od mnogih radnih sastanaka kakvi se sve vrijeme održavaju u različitim sastavima. Taj izostanak, međutim, pokazuje nepremostivost stavova Rusije, sa jedne i pet drugih članica Savjeta bezbjednosti UN, sa druge strane. Francuska se, međutim, nada da će diplomatskim manevrom predsjednika Sarkozija, željnim afirmacije na međunarodnoj sceni, uspjeti da izbjegne ruski veto. Francuski šef države je, naime, na samitu G-8 u Njemačkoj, predložio da pregovori o budućem statusu Kosmeta budu produženi za šest mjeseci, nakon čega bi, ukoliko Beograd i Priština ne uspiju da se dogovore, automatski stupio na snagu plan Martija Ahtisarija. Sarkozijev prijedlog, koji su francuski mediji nazvali "lukavim", nije međutim originalno francuski, već je riječ o inicijativi koju su ranije iznijeli američki predstavnici u UN, objasnio je jedan visoki diplomatski izvor Tanjuga. Iako je prijedlog odbijen od većine evropskih partnera, prije svega Njemačke, Francuska se nada da će poslužiti kao osnova za nastavak pregovora u UN.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.