Sabor srpskog izvornog narodnog stvaralaštva

Tema ovogodišnjeg sabora bila je "Krsna slava" i svi učesnici su za prezentaciju materijalnog, likovnog i literarnog stvaralaštva kao i nacionalne kuhinje bili obavezni da pokažu kako se u njihovom kraju nekada i kako se danas slavi

SABOR srpskog izvornog narodnog stvaralaštva, 30. po redu, koji je minulog vikenda održan u Banji Vrućici, bio je pravi praznik folklora, narodnih običaja, nošnji... Bio je to praznik za Teslić. Prvo bratsko kolo učesnici su odigrali na trgu nakon defilea centralnom gradskom ulicom. Ovakav nastup učesnika Sabora, u njihovim prelijepim narodnim nošnjama, izmamio je stanovništvo Teslića da im poželi dobrodošlicu. Na ovoj smotri srpskog izvornog narodnog stvaralaštva čiji je cilj da od zaborava otrgne i sačuva neprocjenjivo blago naše tradicije u revijalnom i takmičarskom dijelu učestvovalo je ukupno 30 kulturno-umjetničkih društava iz Republike Srpske, Srbije i Hrvatske. O značaju jednog ovakvog skupa govori i podatak da on iz godine u godinu postaje sve brojniji, posebno kada je u pitanju nastup djece na Saboru. Učešće dječijih ansambala počelo je u poslijeratnom periodu postepeno se omasovljavajući da bi ih na 30. rođendan Sabora, prve večeri, nastupilo čak 20. Tema ovogodišnjeg sabora bila je "Krsna slava" i svi učesnici su za prezentaciju materijalnog, likovnog i literarnog stvaralaštva kao i nacionalne kuhinje bili obavezni da pokažu kako se u njihovom kraju nekada obilježavala krsna slava i kako se dan danas slavi. Na istu temu održano je stručno-naučno savjetovanje na kojem su se okupili eminentni stručnjaci iz oblasti etnologije. Savjetovanje, kojim je ovaj sabor započeo, jedinstveno je u Republici Srpskoj i tokom višečasovnog rada učesnici su kroz svoje referate prezentovali kakvi se sve običaji vezuju za krsnu slavu u raznim srpskim krajevima. Prezentacija materijalnog stvaralaštva održana je tokom oba saborska dana u hotelu "Kardial" i tom prilikom su posjetioci mogli da vide šta je sve potrebno (nošnje, ikona, svijeća) za proslavu krsne slave u kraju odakle dolaze društva. Takođe, i likovno stvaralaštvo sa slavskim motivima i likovima svetitelja svoje mjesto našlo je u holu najvećeg hotela u poznatom banjskom kompleksu. Tu su bila izložena razna umjetnička djela rađena u drvetu, na kamenu ili su naslikana na platnu. Literarno stvaralaštvo predstavljeno je tokom književnog poslijepodneva drugog dana saborovanja. Najviše pažnje, osim scenskog prikaza običaja, na Saboru privlači priprema i prezentacija nacionalne kuhinje. Na platou pored motela "Kiseljak" svoje kulinarsko umijeće pokazale su vrijedne domaćice, članice kulturno-umjetničkih društava, kojima ponekad u pomoć priskaču i kolege. Posebno kada je u pitanju pečenje jagnjadi i prasadi na ražnju. I ovaj put na trpezama svih društava našle su se razna jela i druge đakonije koje se pripremaju za krsnu slavu u njihovim krajevima. S obzirom na to da se odmah po završetku pripremanja hrane vršila i prezentacija specijaliteta broj posjetilaca veoma je porastao. Za vrijeme scenskih nastupa, tokom dvije saborske večeri, deset kulturno-umjetničkih društava prikazalo je običaje za slavu, pokrivanje kuće, Ivandan, svadbu, prelo na vitlu... u Negotinskoj krajini, Čonoplji, Leskovcu, Borovu, Brezičanima, Romaniji, Hercegovini i Krajini. Prvi put na Saboru je nastupilo kulturno-umjetničko društvo "Hercegovina" iz Trebinja i odmah je uspjesima uspjelo obilježiti učešće jer se u svoj grad vratilo sa saborskom statuom. Najviše aplauza kršni Hercegovci dobili su za scenski nastup gdje su pokazali kako se u njihovom kraju, ponosno, uz srpske gusle proslavlja krsna slava. Ovakav prikaz običaja žiri je nagradio prvim mjestom. Ali i samo oduševljenje koje su izazvali među publikom bila je dovoljna nagrada. Kalinovačko kulturno-umjetničko društvo "Zagorje" takođe je imalo zapažen scenski nastup. Za prikaz običaja proslave krsne slave u kalinovačkom kraju nagrađeni su velikim aplauzom i drugim mjestom. Treće mjesto u najviše posjećenoj saborskoj disciplini podijelili su domaćini Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta" sa prikazom običaja neobičnog naziva "Al' je lijep ovaj rad, više lad nego rad" i kulturno-umjetničko društvo "Piskavica" iz Piskavice sa običajem "perušanje". Oni su tokom petnaestominutnog nastupa pokazali kako se za vrijeme jesenjih večeri, uz pjesmu i priču, peruša kukuruz u tom krajiškom mjestu. Tekst i fotografije Marija SIMIĆ NEGODOVANjE Titulu sveukupnog pobjednika, kao i prošle godine, osvojila je teslićka "Prosvjeta". Odluka žirija izazvala je veliko negodovanje kako među učesnicima tako i u publici i propraćena je zvižducima. Mnogi nisu očekivali takav epilog i to je bilo vidljivo posebno zato što su domaćini i prošle godine dobili istu nagradu pa su prisutni komentarisali da je sve to neskromno. Iako je završne večeri u revijalnom dijelu trebalo da nastupe svi učesnici, poslije proglašenja pobjednika većina se razišla ne skrivajući svoje nezadovoljstvo uprkos riječima predsjednika Saborskog odbora Gordane Anđelić koja je na otvaranju Sabora istakla da su, bez obzira na takmičarski karakter, svi učesnici istinski pobjednici vremena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.