Operacija "Raduša 72" (16)

Ove godine, povodom trideset pete godišnjice, uz čitulje svih devetnaest članova "Bugojanske grupe", objavljene u tiražnim dnevnicima Hrvatske, na Raduši je održan polutajni komemorativni skup u organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva iz Sarajeva.

U posljednje vrijeme sve očiglednija su nastojanja pojedinih javnih glasila i političkih krugova u Hrvatskoj, pa i u jednom dijelu BiH da pronađu bilo kakav izgovor i opravdanje za neuspjeh terorističke akcije "Feniks" koja je svojevremeno naišla na opštu osudu u svijetu. Pored neargumentovanih optužbi da su tokom operacije "Raduša" jugoslovenski teritorijalci zarobili šest terorista, a potom ih likvidirali sada se pokušava osporiti i zakonitost postupka četvorici zarobljenika pred Vojnim sudom u Sarajevu. Informacije, koje je objavila zagrebačka štampa govore da Kontraobavještajna agencija (POA) skoro godinu dana radi na slučaju "Bugojanske grupe" i nastoji da otkrije gdje su završili posmrtni ostaci 18 od 19 članova ustaških terorista. POA se, navodno, prihvatila ovog istraživačkog posla na zahtjev porodica likvidirane grupe. Sprovođenje navedene istrage zagrebačkom "Večernjem listu" je potvrđeno na više mjesta, dok im je u Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske rečeno da oni još nisu uključeni u tu istragu. Interesantno je naglasiti da je jedan od istražnih sudija u postupku protiv članova "Bugojanske grupe" bio i Ivan Fumić, bivši vojni sudija i republički sekretar za pravosuđe, a danas član Predsjedništva Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske - ranije SUBNOR. Istraga protiv većeg broja ljudi Pretpostavlja se da je Fumić jedan od posljednjih živih neposrednih svjedoka na sudskom postupku u Sarajevu. On je u januaru ove godine izjavio da sa njim do sada nije razgovarao nijedan novinar ili bilo ko drugi o "Bugojanskoj grupi", niti da ima namjeru da o tome priča. Ipak, Fumić je rekao neke detalje o tom suđenju. - Radio sam kao vojni istražni sudija u Zagrebu, ali sam za "Bugojansku grupu" poslat nakratko u Sarajevo kao ispomoć. Bio sam jedan od istražioca i saslušavao sam četvoricu optuženih. Bila je to opsežna istraga i to ne samo protiv zarobljene četvorice već i protiv velikog broja drugih ljudi koji su u Jugoslaviju ušli s pasošem. Ti ljudi su htjeli dignuti ustanak oružanim akcijama, ali ne bih rekao da je to bio terorizam. Suđenja su još bila i u Požegi, Mostaru, Zenici i sudovima nekih drugih gradova. Moram podsjetiti da smo mi znali da se akcija priprema prije nego što su ušli u zemlju. Za to je bio zadužen Franjo Herljević, tadašnji savezni sekretar za unutrašnje poslove, ali služba je zatajila - priznaje Fumić. On tvrdi da ne zna gdje su završili posmrtni ostaci 18 članova "Bugojanske grupe", pa ni tijela trojice osuđenika (Đuro Horvat, Vejsil Keškić i Mirko Vlasnović) koji su strijeljani u Sarajevu. Fumić je, međutim, podsjetio da su, prema tadašnjim propisima, tijela strijeljanih trebala biti predata njihovim porodicama. Zašto ne reći i to da su se u to vrijeme pojedine porodice javno distancirale od ustaških terorista. U međuvremenu došlo je do velikih promjena na političkoj sceni u kojoj je Jugoslavija, kao država prestala da postoji i zato su potpuno razumljiva civilizacijska i ljudska nastojanja rodbine da dostojno sahrane i obilježe mjesto pokopa. Nemoralno je međutim da se jedna suluda i neuspjela teroristička akcija i danas zloupotrebljava u političke svrhe. Prije nego što je, povodom obilježavanja 35-godišnjice od upada ustaških terorista na tlo bivše Jugoslavije, objavljen plaćeni oglas u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, na vrhu planine Raduše 23. juna je gotovo polutajno održana prva ovogodišnja komemoracija članovima "Bugojanske grupe". Komemoraciju je organizovalo Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo iz Sarajeva. Istog dana u crkvi Svetog Ante Padovanskog u Bugojnu održana je molitva koju je predvodio don Ante Kutleša, direktor Biroa za vjernike u inostranstvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH. Centralna Komemoracija pripadnicima "Bugojanske grupe" za Hrvatsku održana je 21. jula ove godine u Ogorju kod Drniša. Istog dana otkriveno je i spomen-obilježje na mjestu gdje su likvidirani članovi terorističke grupe: Ilija Glavaš, Stipe Ljubas i Filip Bešlić, kao i mjesto gdje je izdahnuo teško ranjeni Petar Bakula. O akciji "Feniks" govorio je Marijan Bošnjak, prijatelj jednog od poginulih članova "Bugojanske grupe" i bivši član rukovodstva Hrvatske uzdanice. Prema Bošnjakovoj tvrdnji bugojanska akcija bila je odgovor na gušenje "Hrvatskog proljeća" iz 1971. godine i odluke iz Karađorđeva kojima su smijenjene hrvatske vođe "Maspoka" - Mika Tripalo, Savka Dabčević-Kučar i drugi. Obilježje za 35. godišnjicu - Pripadnici "Bugojanske grupe", hrvatski politički emigranti, "gastarbajteri" i studenti u inostranstvu dobrovoljno su došli u bivšu Jugoslaviju boriti se za hrvatsku samostalnost - rekao je između ostalog Bošnjak u Ogorju kod Drniša. Inače, novac za spomen-obilježje u Ogorju kod Drniša obezbijedili su Ministarstvo branitelja Federacije BiH, HVIDR-a iz Republike Hrvatske i HVIDR-a Hrvatskoga vijeća obrane, kao i Zapadnohercegovačka županija u Federaciji BiH, saopštio je koordinator komemoracija Božo Vukušić. Iako se zvanični Zagreb donekle distancirao od terorističke "Bugojanske grupe" organi vlasti BiH su na indirektan način bili uključeni u program obilježavanja 35. godišnjice pošto je Ministarstvo za pitanja boraca Federacije BiH učestvovalo u podizanju spomen-obilježja u Ogorju. Istina, iz Sarajeva je upućen smušen i dosta neuvjerljiv demanti da je sa računa Ministarstva za pitanje boraca Federacije BiH isplaćen novac za podizanje spomen-obilježja. Poslije Ogorja komemoracija je održana i u Trnbusima, u blizini Blata na Cetini, kod Omiša gdje su likvidirani Ambroz Andrić i Pavo Vegar. (Nastaviće se)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.