Obilježena godišnjica smrti Alekse Šantića u Mostaru

Među izloženim eksponatima nalaze se fotografije, spomenice, afiše, ali i podsjećanje na dvije Šantićeve ljubavi, Anku Tomlinović i Zorku Šola

MOSTAR - Godišnjica smrti pjesnika Alekse Šantića obilježena je u subotu u Mostaru, u tamošnjeg organizaciji Srpskog prosvjetno-kulturnog društva "Prosvjeta". - Posjetili smo spomenike mostarskih pjesnika Alekse Šantića i Osmana Đikića, kao i Šantićevu bistu u parku koji nosi njegovo ime. Otvorena je i mala "Prosvjetina" biblioteka u Ćorovića kući, kao i izložba dokumentarne građe o Šantiću - rekao je potpredsjednik mostarske "Prosvjete" Ratko Pejanović. On je najavio da će "Prosvjeta" ove godine obilježiti i 140 godina od rođenja najpoznatijeg mostarskog lirika, Alekse Šantića. Autor izložbe o Šantiću je mostarski novinar Zlatko Serdarević, koji je istakao da već tri decenije sakuplja dokumente o ovom pjesniku. - Među izloženim eksponatima nalaze se fotografije, spomenice, afiše, ali i podsjećanje na njegove dvije ljubavi, Anku Tomlinović i Zorku Šola, kao i na Eminu, koja mu je bila inspiracija za poznatu pjesmu - ispričao je Serdarević. Izložba obuhvata i sliku Šantićevog groba, autora Jagode Serdarević, rađenu tehnikom ulje na platnu. Posjetioci mogu da pročitaju i dvije pjesme Miše Marića i Pere Zupca, posvećene Aleksi Šantiću. - Dio postavke posvetio sam braći Alekse Šantića, Jakovu i Jeftanu, koji su mladi umrli, ali su ipak iza sebe ostavili prozna i poetska djela - rekao je Serdarević. Izložba se sastoji od 21 panoa, a na svakom od njih izloženo je devet do deset eksponata. Predviđeno je da izložba u Ćorovića kući bude otvorena deset dana. Aleksa Šantić rođen je 1868. godine u Mostaru , gdje je proveo veći dio svog života. Imao je tri brata, Peru, Jakova i Jeftana i sestru Radojku koja se udala za pjesnika i Aleksinog prijatelja Svetozara Ćorovića. Živio je u trgovačkoj porodici u kojoj nisu imali razumijevanja za njegov talenat, pa se, poslije završetka trgovačke škole u Trstu i Ljubljani vratio u rodni Mostar. Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić je dostigao između 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme. Uzori su mu bili srpski pisci Vojislav Ilić i Jovan Jovanović Zmaj, a od stranih je najviše poštovao Hajnriha Hajnea čija je djela i prevodio na srpski jezik. On je bio osnivač kulturnog lista "Zora" i predsjednik Srpskog pjevačkog društva "Gusle". Poznati pjesnik umro je 2. februara 1924. godine u Mostaru od tuberkuloze. A. RAJKOVIĆ POEZIJA Najpoznatije pjesme Alekse Šantića su: "Emina" (1903), "Ne vjeruj" (1905), "Ostajte ovdje" (1896), "Pretprazničko veče" (1910), "Što te nema?" (1897), "Veče na školju" (1904), "O klasje moje" (1910), "Moja otadžbina" (1908). Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 3. februara 1914. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.