Obilježena 18. godišnjica pada Berlinskog zida

I sada, 18 godina kasnije, vidljive razlike između siromašnijeg i zaduženijeg istoka i razvijenog zapada zemlje

BERLIN - U Njemačkoj je u petak prigodnim svečanostima, podsjećanjima na istorijske događaje, uz paljenje svijeća, božju službu i sjednicu Bundestaga (donjeg doma parlamenta), na kojoj je donijeta odluka o podizanju spomenika njemačkom jedinstvu, obilježena 18. godišnjica pada Berlinskog zida. Planirani spomenik u znak sjećanja na njemačko ujedinjenje, mirnu revoluciju 1989. godine i pad Berlinskog zida, biće podignut 2009. godine, na jubilarnu, 20. godišnjicu. Bundestag je odlučio da spomenik bude u njemačkoj prijestonici Berlinu, a ne u Lajpcigu, kako su predlagali neki poslanici. - Puno je postignuto, ali još puno toga ima da se uradi - rekao je na sjednici Bundestaga Volfgang Tifenze, ministar saobraćaja, zadužen za obnovu njemačkog Istoka, komentarišući vladin godišnji izvještaj o stanju njemačkog jedinstva. - Nezaposlenost na istoku je, još uvijek, duplo veća nego na zapadu države - rekao je Tifenze i ukazao na potrebu dalje pomoći istočnom dijelu Njemačke. Iako se kao Dan njemačkog ujedinjenja obilježava 3. oktobar, dan kada je formalno-pravno Njemačka ujedinjena, u sjećanjima građana je, prema ocjenama analitičara, više ostao dan, kada je, zahvaljujući hrabrosti građana, pao Berlinski zid. Skoro 28 godina je Berlinski zid bio simbol podjele Nijemaca i postojanja dvije Njemačke. Za to vrijeme su, iako su vlasti NDR svaki pokušaj prelaska žestoko kažnjavale, ljudi uvijek iznova pokušavali da pređu na drugu stranu. U toku decenija podjele, život je izgubilo najmanje 125 ljudi, pokušavajući da pređu zid, pokazuju podaci istorijskog instituta iz Potsdama. I danas, 18 godina kasnije, kada 83 miliona Nijemaca živi u zajedničkoj državi koju vodi upravo istočna Njemica, kancelarka Angela Merkel, vidljive su razlike između siromašnijeg i zaduženijeg istoka i razvijenog zapada zemlje. Ekonomisti procjenjuju da će te razlike biti vidljive i po isteku 2020. godine, kada će se okončati Pakt solidarnosti, koji predviđa izdvajanje milijardi evra za njemački istok. Berlinski zid je ostao duboko u sjećanju Nijemaca. Jedna anketa Instituta za istraživanje javnog mnjenja "Forsa", objavljena pred godišnjicu pada Berlinskog zida, pokazuje da bi svaki peti Nijemac, skoro dvije decenije poslije ujedinjenja, ponovo želio Berlinski zid. Tragovi Osamnaest godina poslije pada Berlinskog zida, njemačka prijestonica i dalje vodi raspravu o očuvanju fizičkih tragova podjele koja je i dalje živa među mještanima. - Svi su se radovali što je zid srušen. Zatim su mnogi bili zabrinuti da će on nestati bez traga - izjavio je Frans presu Johanes Kramer, njemački profesor na berlinskom Univerzitetu, stručnjak za istorijska zdanja. Kramer, kao i mnogi, skuplja dijelove zida. Od 155 kilometara betonske barikade koja je okruživala zapadni Berlina, samo je tri kilometra ostalo netaknuto. Kramer kaže da još postoji i pet stražarskih kula kojih je 1989. godine bilo 302. - Mnoge stvari su se promijenile poslije pada zida. Ali, apsolutno je neophodno očuvati ono što predstavlja svjedočenje istorije Berlina - rekao je Štefan Jakobs, novinar lista "Tagešpigl". Tokom 28 godina, Berlinski zid, podignut u noći 13. avgusta 1961. godine, dijelio je grad na sovjetsku i američko-britansko-francusku zonu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.