Moskva "izgubila živce"

Rusija ima dovoljno snage i sredstava da osigura svoju bezbjednost, i ukoliko dođe do potpunog propadanja sporazuma neće biti nezamjenljivi gubitak, dok će za države Evrope to će biti veliki gubitak, koji će osjetiti- kazao Jurij Balujevski

MOSKVA - Ruska Državna duma usvojila je juče zakon, kojim Moskva stavlja moratorijum na primjenu sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi, prenijela je Beta. Za nacrt zakona, koji je predložio predsjednik Vladimir Putin, glasalo je svih 418 prisutnih poslanika. Ta odluka, kako ukazuju ruski državni mediji, nema presedana u novijoj istoriji Rusije. Moratorujum stupa na snagu u noći između 12. i 13. decembra, a odluku o izlasku iz moratorijuma donosi predsjednik Rusije. U objašnjenju predloženog dokumenta, Putin je naveo da Rusija obustavlja primenu sporazuma "sve dok zemlje NATO-a ne ratifikuju sporazum o adaptaciji i ne počnu da savjesno ispunjavaju taj dokument". Osnovni Sporazum su 19. novembra 1990. godine potpisale 22 države koje ulaze u NATO i Varšavski sporazum, a stupio je na snagu 9. novembra 1992. godine. Za blokove je uvedeno ograničenje za bojevu tehniku - tenkove (smanjenje na po 20 hiljada), oklopna vozila (po 30 hiljada), artiljeriju (po 20 hiljada), bojeve avione (po 6,8 hiljada) i helikoptere (po devet hiljada). Većina učesnika sporazuma smanjila je naoružanje do kraja maja 1995. godine. Poslije raspada Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke, broj potpisnica sporazuma povećao se na 30. U novembru 1999. u Istanbulu potpisan je sporazum o modifikaciji starog sporazuma, koji je ugovor prilagodio novoj realnosti, odnosno nestanku bloka Varšavskog sporazuma. Uvedena je dalja obaveza o smanjenju naoružanja i to je trebalo da ratifikuju sve države osnovnog sporazuma, ali su ga do sada ratifikovale samo Belorusija, Ukrajina, Kazahstan i Rusija. Kako ukazuje Itar-Tas, poslije dvije etape širenja NATO-a na istok, 1999. i 2004. godine, i u uslovima odbijanja članica alijanse da ratifikuju sporazum o modifikaciji, osnovni sporazum je, po mišljenju ruskih eksperata, faktički izgubio efikasnost i protivriječi interesima bezbjednosti Rusije. Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 26. aprila 2007. godine predložio uvođenje moratorijuma na realizaciju tog sporazuma, i o tome 14. jula potpisao ukaz, objašnjavajući da sporazum poštuje samo Rusija, a zapadni partneri ne, i da alijansa direktno krši sporazum instaliranjem vojnih baza SAD na teritoriji Rumunije i Bugarske. Prije glasanja, obraćajući se poslanicima Dume, načelnik Generalštaba ruske armije Jurij Balujevski izjavio je da Rusija ima dovoljno snage i sredstava da osigura svoju bezbjednost, i da ukoliko dođe do potpunog propadanja sporazuma, to neće biti njena krivica, "i neće biti nezamjenljivi gubitak za nju". - A za države Evrope to će biti veliki gubitak, koji će osjetiti - kazao je Balujevski, dodajući da je Rusija spremna da odigra svoju ulogu, "ali ne na štetu njene bezbednosti". Naveo je da je Rusija upozoravala na mogućnost moratorijuma, te da je zato "objektivno, danas izvor dobre volje iscrpljen". Prema njegovim riječima, Rusija bi mogla i da potpuno napusti sporazum, ako se proces njegove realizacije ne pokrene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.