Kremlj se danas oprašta od Borisa Jeljcina

Učiniću sve da mi sjećanje na Borisa Nikolajeviča Jeljcina, njegove blagorodne misli, njegove riječi "čuvaj Rusiju", uvijek budu moralni i politički orijentir, rekao Vladimir Putin

MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je srijedu, 25. april, danom žalosti povodom smrti prvog predsjednika Ruske Federacije Borisa Jeljcina, koji je prekjuče preminuo u Moskvi u 77. godini. - Umro je čovek zahvaljujući kojem je počela cijela epoha i rodila se nova, demokratska Rusija, slobodna otvorena prema svetu, u kojoj vlast zaista pripada narodu. Zahvaljujući Borisu Jeljcinu, počela je nova epoha - slobodne demokratske Rusije sa novim Ustavom, koji je pružio mogućnost ljudima da slobodno izražavaju svoje misli i koji je proglasio ljudska prava najvišom vrednošću - rekao je Putin u specijalnom obraćanju naciji. Taj ustav je, prema riječima ruskog predsjednika, prvi put omogućio da se počne sa formiranjem efikasne federacije. - Učiniću sve da mi sjećanje na Borisa Nikolajeviča Jeljcina, njegove blagorodne misli, njegove riječi 'čuvaj Rusiju', uvijek budu moralni i politički orijentir - rekao je ruski predsjednik u televizijskom obraćanju. Ističući da je bio hrabar, direktan, smio nacionalni lider, Putin je za Jeljcina rekao da je u odbrani svojih pozicija uvijek bio izuzetno otvoren i pošten. - Boris Jeljcin uvijek je za sve na šta je pozivao i čemu je stremio na sebe preuzimao punu odgovornost i sve nevolje i nezgode Rusije, teškoće i probleme ljudi stalno proživljavao - istakao je Putin. Nazivajući Jeljcina prvim predsjednikom Rusije, šef ruske države je naglasio da je "pod tim imenom on zauvijek ušao u istoriju zemlje i cijelog svijeta". Boris Jeljcin bio je na mjestu predsjednika od 1991. godine od 31. decembra 1999. kada je podnio ostavku i na mjesto vršioca dužnosti predsjednika imenovao sadašnjeg predsjednika Vladimira Putina. Rođen je 1. februara 1931. godine u selu Butka, kod Jekterinburga, bivšeg Sverdlovska, na Uralu. Završio je politehnički institut u Sverdlovsku, gdje je počeo i partijsku karijeru. Nakon prelaska u Moskvu, došao je na čelo odjeljenja za gradnju Centralnog komiteta KPSS, postao sekretar CK, a zatim 1985. godine i prvi sekretar Moskovskog gradskog partijskog odjeljenja. Postao je, za to vrijeme brzo, popularan ne samo među Moskovljanima, već i širom Rusije. Jeljcin je 1987. godine bio smijenjen sa partijskih funkcija i vratio se u visoku politiku tek u martu 1989. godine, kada je izabran za narodnog deputata SSSR. Godine 1990. prvi put je izabran za predsjednika Vrhovnog saveta RSFSR. Iste godine je istupio iz partije, a u junu 1991. godine na opštim izborima izabran je za prvog predsjednika Ruske Federacije. U avgustu 1991. godine, u vrijeme pokušaja državnog prevrata, Jeljcin je stao na čelo demokratskih snaga, a u septembru je potpisao ukaz o zabrani Komunističke partije. U tom periodu, u svijetu je njegovo ime vezano za prelazak države na tržišni demokratski sistem. U decembru 1991. godine, Jeljcin je zajedno sa liderima Ukrajine i Belorusije potpisao sporazum o stvaranju zajednice nezavisnih država, što je dovelo do raspada Sovjetskog Saveza. U septembru 1993. potpisao je ukaz o raspuštanju Sjezda narodnih poslanika i Vrhovnog savjeta Rusije i o održavanju izbora za novi organ vlasti - federalnu skupštinu, što je dovelo do novih sukoba u društvu, između komunista i demokrata. Sa Jeljcinom je povezan i rat u Čečeniji, jer je po njegovom ukazu 1994. godine upućena federalna vojska u tu republiku. U julu 1996. godine Jeljcin je ponovo izabran za predsjednika Rusije, dobivši skoro 54 odsto glasova birača. U novembru iste godine, nakon nekoliko srčanih udara, izvršena mu je operacija na srcu, ali je od januara 1999. godine bolovao od opasnih zdravstvenih kriza gotovo svakog mjeseca. Neočekivano, 31. decembra 1999. godine objavio je u televizijskom obraćanju naciji ostavku na mjesto predsjednika i imenovao tadašnjeg premijera Vladimira Putina za vršioca dužnosti. Putin je, na prošlogodišnjoj godišnjoj konferenciji za novinare, ocjenjujući rad Jeljcina izjavio da je "upravo u to vrijeme, kada je Jeljcin bio na čelu Rusije, narod dobio glavno - slobodu". - To je ogromna istorijska uloga Jeljcina - istakao je Putin. Autor je knjiga "Ispovijest na zadatu temu", "Zapisi predsjednika", "Predsjednički maraton". Bio je oženjen Nainom, imao je dvije kćerke, šestoro unučadi i dvoje praunučadi. U prvim reakcijama ruski političari navode da je Jeljcin bio čovjek "od istorijskog značaja", "čovjek velikog kalibra", "hrabar", "protivurečan", "veliki borac", "čovjek koji je spasao Sovjetski Savez od građanskog rata". Telegrami najdubljeg saučešće porodici Borisa Jeljcina stigli su iz svih krajeva svijeta. Među njima je i telegram predsjednika Srbije Borisa Tadića. Pripremila Žaklina MIJATOVIĆ SAHRANA Specijalna državna komisija Rusije juče je razmatrala detalje sahrane bivšeg predsjednika Borisa Jeljcina najavljene za danas kada će biti i dan žalosti. Kako prenosi RIA Novosti, kovčeg sa tijelom Borisa Jeljcina biće danas prenijet u hram Hrista Spasitelja. Građani se od juče poslijepodne opraštaju od bivšeg ruskog predsjednika. Nije jasno ni da li će građani moći da uđu na Novodevičje groblje i kada će tačno biti održana sahrana. RIA navodi da će Jeljcin biti sahranjen pored bivšeg sekretara Savjeta za bezbjednost Rusije Aleksandra Lebedeva, u dijelu groblja gdje se sahranjuju najviši državni rukovodioci. Pored grobnice Lebedeva sahranjena je i Raisa Gorbačova. U tom dijelu groblja su shranjeni i članovi sovjetske vojne delegacije i posade aviona "il-18" koje su poginule na Avali 1964. godine. Za sada nije jasno ko će od zvaničnika prisustvovati sahrani. Dolazak su najavili i bivši američki predsjednici Džordž Buš stariji i Bil Klintion. Gradonačelnik Jekaterinburga, oblasti gdje se rodio i živio Jeljcin, najavio je da će u tom gradu biti podignut spomenik prvom ruskom predsjedniku i da će jedna ulica dobiti njegovo ime. CRKVA Patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksij II izrazio je duboko saučešće porodici Borisa Jeljcina navodeći da je u novoj Rusiji, koju je gradio i preminuli njen prvi predsjednik, Ruska pravoslavna crkva dobila dugo očekivanu mogućnost da nesmetano služi, a da su vjernicima vraćene mnoge crkve i manastiri. - Svuda su počele da se obnavljaju u svojoj ljepoti nekada porušene svetinje, otvorene su mnoge duhovne obrazovne ustanove, ponovo je zaživjela prosvjetiteljska, dobrotvorna, društvena aktivnost Pravoslavne crkve - naveo je u poruci Aleksij II Jeljcinovoj udovici Naini. - Obavljajući u teškim i prelomnim godinama misiju šefa države, prvi predsjednik Rusije, u dirljivom obraćanju narodu, pretpostavio je svojoj volji budućnost zemlje, koja se sada, ubijeđen sam, nalazi u sigurnim rukama - istakao je ruski patrijarh u poruci saučešća Jeljcinovoj udovici. SRCE Kardiohirurg Borisa Jeljcina, Rinat Akčurin izjavio je da ništa nije nagovještavalo smrt bivšeg ruskog predsjednika. Akčurin, koji je 1996. godine Jeljcinu operisao srce, rekao je da je Jeljcin išao na redovne preglede i da su ljekari govorili da je u dobroj formi za svoje godine. Prema riječima Akčurina, on lično nije skoro pregledao Jeljcina, jer "nije ni bilo povoda". - Boris Nikolajevič Jeljcin se osjećao relativno dobro, mada je srčana insuficijencija napredovala, a iznenadno zaustavljanje srca je vjerovatno posljedica toga - istakao je Akčurin. Ljekar je dodao da se, sa medicinske tačke gledišta, "životni rok Jeljcina poslije operacije na srcu, može smatrati dobrim rezultatom". SAUČEŠĆE Predsjednik Republike Srpske Milan Jelić uputio je telegram saučešća ambasadoru Ruske Federacije u BiH Konstantinu Šuvalovu povodom smrti bivšeg predsjednika Rusije Borisa Jeljcina. - U ime građana Republike Srpske i u svoje lično ime izražavam Vam najdublje saučešće povodom smrti bivšeg predsjednika Rusije Borisa Jeljcina - navodi se u telegramu predsjednika Jelića.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.