Kako se dodjeljuju književne nagrade u RS

Naše istraživanje je pokazalo da je prilikom dodjele nagrada na posljednjem mjestu kvalitet književnog djela, ali i sramnu činjenicu da je dobitnik nagrade ponekad poznat i prije raspisivanja konkursa

KNjIŽEVNE nagrade imaju smisla ukoliko skreću pažnju čitalaca na disciplinu koja je pomalo zaboravljena i skrajnuta i autoru daju podstreka, ali malo je nagrada koje su zadržale ili stekle ugled u Republici Srpskoj. Nagrade sa dugom tradicijom poput nagrada "Jovan Dučić", "Svetozar Ćorović", "Skender Kulenović" i nagrade "Glasa Srpske" "Mladen Oljača" jesu književne nagrade koje zaslužuju poštovanje, jer ni do danas nisu iskompromitovane i o njima u ovom tekstu neće biti riječi. U ovom tekstu ćemo se baviti onim drugim nagradama koje su umjesto da postanu prestižna književna priznanja ogrezle u društvenom mraku jer su besprizorne namještaljke neodvojivi dio procesa njihove dodjele. Naše istraživanje je pokazalo da je prilikom dodjele nagrada na posljednjem mjestu kvalitet književnog djela, ali i sramnu činjenicu da je dobitnik nagrade ponekad poznat i prije raspisivanja konkursa. Naravno, riječ je o godišnjoj nagradi Udruženja književnika Republike Srpske - Podružnica Banja Luka koja se dodjeljuje već devetu godinu - odabranima. Sekretar Podružnice Banja Luka Udruženja književnika Republike Srpske Zdravko Kecman, u izjavi za "Glas Srpske", rekao je da su svi pisci koji vrijede nešto u Banjoj Luci dobili tu nagradu. Spisak dobitnika je sljedeći: Zdravko Kecman (1999), Ranko Risojević i Anđelko Anušić (2000), Jovan Lubardić i Ranko Pavlović (2001), Ranko Preradović (2002), Milenko Stojičić (2003), Zorica Turjačanin (2004), Đuro Damjanović (2005) i Slobodan Janković (2006). Mnogi, vrlo značajni, kao što vidite, nisu na ovom spisku, ali kada shvatite na koji način se nagrada dodjeljuje, možda, ćete pomisliti i vi: Bolje da nisu! Možda se dogodilo, priznao je Kecman, da neki pisac dobije nagradu za knjigu koja nije najbolja u njegovom stvaralačkom opusu, ali žiri je tako odlučio. - A svako miješanje u rad žirija ide na štetu kvaliteta izbora - istakao je on. A u žiriju su bili, ubjedljivo najčešće, čak pet puta Miljko Šindić (1999, 2000, 2003, 2004. i 2005) i četiri puta Zorica Turjačanin (2000, 2001, 2002, 2005). Pored njih, u društvu odabranih, svi više od jednog puta, našli su se i Živko Malešević, Milenko Stojičić, Anđelko Anušić. Iako je više nego očigledno da se nekoliko književnih imena često pojavljuje u žiriju, ali i među laureatima nagrade Podružnice Banja Luka, Zdravko Kecman tvrdi da je sve to posljedica malog broja (50 do 60) književnika u ovoj podružnici. Ovogodišnja nagrada za najbolju knjigu objavljenu u 2007. godini trebalo bi da bude dodijeljena početkom iduće godine. Žiri ovoga puta čine: Živko Malešević, Olivera Stanković i Slobodan Janković. Da ne može bez mućke i petljanije, dokazuje i posljednji sastanak uprave Podružnice pisaca na kojem je bilo riječi o izboru članova žirija, a kojem je prisustvovao i književnik Mirko Vuković. On je istakao za naš list da je tada "protivno statutu i pravilima", sastanku prisustvovao i Miljko Šindić, kandidat za godišnju nagradu Podružnice. - Šindić se bez zazora i direktno miješao u izbor žirija. Birao je žiri po svojoj mjeri. Nekoliko mojih prijedloga odbačeno je (dr Ranko Popović, dr Branko Brđanin...), a Šindić se čak usudio da kaže da se Skakić i Šekara ne bave kritikom, a da Brđanin ne bi mogao biti u žiriju, jer "ipak treba voditi računa o tome da li je neko ranije učestvovao u ovim našim akcijama". Dakle, postoje "njihove akcije". I to je, zar ne, očigledno! Pogodite ko će ove godine dobiti godišnju nagradu! - zapitao je Mirko Vuković, svjedok ovih događanja. Nije potrebna velika mudrost da biste shvatili ko će to biti i na koji način je, ne više od desetak osoba, proteklih osam godina, dodjeljivalo i dobijalo godišnju nagradu Podružnice. - Pošto je kod nas skoro svaki pisac po zanimanju genije meni, je onda, gotovo pa prirodno da se nagrade dodjeljuju po sistemu cinci-linci - primijetio je i književnik Boro Kapetanović. I posljednja opštinska mastiljara, dodao je on, zna da to nije u redu, ali i kurva zna da nije pošteno raditi u javnoj kući, pa opet radi. - Ima nešto što se jedino samo od sebe može urušiti. Samo sebi presuditi. I ova stvar je dovedena do apsurda i iskreno se nadam da u našoj sredini više neće uspijevati samo sredina - ocijenio je Kapetanović. Književnik Predrag Bjelošević tvrdi da pojedine nagrade gotovo da nemaju nikakav publicitet, pa samim tim ne znače ništa ni laureatu niti za dalju afirmaciju književnog djela pisca čije ime nose. - Pojedine književne nagrade u Republici Srpskoj poput nagrade "Jovan Dučić" ili "Skender Kulenović" imaju najviši rejting i zaslužuju svaku pažnju, ali postoje i brojne koje ne prelaze lokalni nivo. A, šta reći za nekoliko Kočićevih nagrada međunarodnog karaktera koje se dodjeljuju u Banjoj Luci? Mislim da je to nedopustivo. Koja je važnija? Ko je nadležan da nam to kaže? - upitao je Bjelošević. Naime, nagrade Zadužbine "Petar Kočić Banja Luka - Beograd", s obzirom na to da imaju međunarodni karakter, pa nerijetko završe u rukama bošnjačkog ili hrvatskog pisca i pored toga što nose ime Petra Kočića, više služe za promociju onoga ko ih dodjeljuje, nego što služe za promociju samog pisca ili književne vrijednosti. - Krajnje je vrijeme da zaštitimo imena naših književni velikana od kojekakvog i koječijeg svojatanja - istakao je Bjelošević. On je dodao i da je začuđujuće da staleška organizacija Udruženje književnika Srpske nije ništa preduzela u smislu zaštite svojih književnih uzora, bar ne javnim istupima u medijima, pa je njihovo ovakvo tavorenje i postojanje pod znakom pitanja ukoliko ne dođe do hitne reorganizacije ili osnivanja novog Udruženja. Predsjednik Podružnice sarajevsko-romanijsko-drinske Udruženja književnika Srpske Nedeljko Zelenović složio se da se književne nagrade u Srpskoj dodjeljuju po cikličnom sistemu. - To je toliko očito da ne treba navoditi primjere. Godinama razni žiriji koji su dijelili nagrade u vidu novca za štampanje knjiga koje obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete i kulture su baš to radili, a onda se pojavila vajna komisija i svima podijelila po malo, nedovoljno da se kupi jedan primjerak knjige, a kamoli da se štampa određeni tiraž - mišljenje je Nedeljka Zelenovića. I Vuković je podsjetio na "čuveni" prošlogodišnji konkurs Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske koji je sproveden bez preciznog pravilnika pa se dogodilo da su nagrađivana djela "i po babu i po stričevima", čak i ona koja nisu ni imala izdavača, iako su na ovaj konkurs mogli konkurisati isključivo izdavači. - Dovoljno je pomenuti samo skandal sa žirijem u sastavu Ranko Pavlović, Miljko Šindić, Zorica Turjačanin na spornom konkursu Ministarstva prosvjete i kulture. Svi se, nadam se, još sjećamo toga! Nadalje, kod nas je "normalno" da jedan pisac inicira osnivanje određene nagrade, agilno radi na tome, i da je netom po njenom uvođenju sam dobije (nagrada Stanko Rakita i gospodin Pavlović, na primjer!). Dakle, da osnuje nagradu kako bi je dobio! - istakao je Mirko Vuković. On smatra da bi bilo nužno da se konačno pronađe neko moralan i neiskompromitovan ko bi se zaposlio u krovnim institucijama i čiji bi zadatak bio da pomno i ozbiljno prati ono što se događa i što se piše. - No, i taj neko bi morao nekome da podnosi argumentovane i dokumentovane izvještaje. Dosta je bilo igre gluvih telefona i informacija rekla-kazala. I još nešto - ako taj neko ozbiljno shvati svoj posao, neće mu biti nimalo teško jer barem pisci za sobom ostavljaju očigledan, pisani trag. Samo treba seriozno čitati! Sve već stoji "crno na bijelo". Tek tada bi institucije imale dignitet i ozbiljno mogle da uvedu prijeko potrebni red u ovo što se događa na našoj književnoj sceni, sa nagradama i šire - riječi su Mirka Vukovića. Zdravko Kecman, međutim, istakao je da ljudi u žiriju za nagradu Podružnice Banja Luka jesu ugledni pisci sa mnogo objavljenih knjiga. - Prvo pravilo je da prošlogodišnji pobjednik bude jedan od članova žirija. Naši članovi žirija odlučuju i o nekim drugim nagradama. Oni su se dokazali u tom poslu, a za žiri treba birati iskusne pisce - rekao je Kecman i dodao da pravilnik o nagradi Podružnice propisuje jedino da laureat ne može naredne tri godine konkurisati za ovo priznanje. Književnik Mirko Vuković smatra da nije problem u nagradama i njihovoj mnogobrojnosti. - Problem je u ljudima koji u nas odlučuju o nagradama. Riječ je, uglavnom, o istim, toliko puta iskompromitovanim ljudima. Riječ je o strahovitoj nekompetenciji na etičkom i estetičkom nivou - naglasio je Vuković. Nedeljko Zelenović istakao je da su nas preplavili kvaziknjiževnici i kvaziknjiževni stručnjaci koje se previše i godinama pitaju. - Treba staviti prave ljude na pravo mjesto. No, kakvi smo, dok to ne bude, mora vode će proteći našim rijekama - rekao je Zelenović. Književnik Boro Kapetanović tvrdi da su mjera za književnost djela, a ne nagrade. - Prema tome, sve književne nagrade ovog svijeta su bez značaja, ako samo djelo nije značajno. Nama nedostaju značajna književna djela, a što se nagrada tiče, to je posao za činovnike. Posao kojem se nikada nisam divio. Problem je u tome što ih imamo previše, a kao da nemamo nijednu - zaključio je Boro Kapetanović. I zato, pisci, svaki put kada na svojoj koži osjetite nepravdu nekog žirija sjetite se Kapetanovićevih riječi:"Mjera za književnost su djela, a ne nagrade." Aleksandra RAJKOVIĆ MINISTARSTVO Pomoćnik ministra za kulturu Irena Soldat-Vujanović istakla je da Ministarstvo nema uticaj na žiri ili samo dodjeljivanje nagrada, jer je to isključivo stvar organizatora manifestacija. - Ministarstvo ne daje novac ni za jednu nagradu, ali redovno finansijski podržava manifestacije na kojima se takve nagrade dodjeljuju - rekla je Soldat - Vujanović i ocijenila da je u Srpskoj previše književnih nagrada koje imaju lokalni značaj, a da su često veliki i značajni pisci svedeni na mjeru lokalnog. - U Ministarstvu postoji inicijativa da se ustanovi godišnja književna nagrada i nagrada za životno djelo. Ovo pitanje će biti definisano u Strategiji razvoja kulture, koja je trenutno u izradi - najavila je Soldat-Vujanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.