Iz trika se rodio fenomen

NAJVJEROVATNIJE je prvu top-listu ustanovio je američki magazin "Billboard", 4. januara 1936. godine, objavljenu kao "Hit parade", da bi od 20. jula 1940. godine ona bila "Music Popularity Chart", prva lista u kojoj su se sabirali glasovi i na osnovu njih izračunavao poredak.

Još i danas aktuelni i recentni "Hot 100", kombinovan od singlica i radijskih spotova, ustanovljen je 1958.

Prvi britansku top-listu objavio je "Nenj Musical Edžpress" magazin 14. novembra 1952. godine, kao "Top 12" i prvi na vodećoj poziciji bio je Al Martino. Početkom oktobra 1954. godine lista je proširena na "Top 20", čiji je prvi Br. 1 bio Frenk Sinatra sa pjesmom "Three Coins In The Fountain" (Tri novčića u fontani).

Ali, zasigurno najslavnija evropska top-lista je ona radijska - "Top tnjenty Radio Ludžemburga" (osnovan 1933. godine), koja je 1948. bila prva top-lista u radio-programima, a njeni prvi voditelji bili su Redi Džonston i Pit Marej. Radio Luksemburg sa svojom top-listom imao je primat naročito u ranim godinama rokenrola, u šezdesetim, i držao ga je sve do devedesetih.

Televizija se u cijelu priču uključila, naravno, nešto kasnije. Jedna od prvih i najslavnijih televizijskih top-lista je emisija "Top of the Pops", koju Bi-Bi-Si (BBC) emituje od 1. januara 1964.

U našim krajevima sve je počelo 10. aprila 1961. godine na Drugom programu Radio Beograda, kada je startala emisija "Muzički automat". Ideja tvorca emisije Nikole Karaklajića može se ovako opisati: taj radijski džuboks ima mjesta za deset ploča, a slušaocima je prepušteno da odaberu koje će se slušati.

Bio je to eksperiment i zamišljeno je da emisija ide samo tri mjeseca, u prijepodnevnom nedjeljnom terminu od 9 do 10 sati. Međutim, autor emisije je u tom periodu dobio više od deset hiljada pisama i Programski odbor je bio prisiljen da dozvoli emitovanje "muzike sumnjivih kvaliteta" (kako je u to vrijeme nazivana bit-muzika, odnosno pop i rok). To je bio početak domaćih top-lista.

Top-liste su vrlo brzo postale jedan od kulturoloških svjetskih fenomena 20. vijeka i nakon prvih muzičkih lista, počele su se kreirati sve druge moguće top-liste filmova, glumaca, automobila, biznismena, hotela i restorana, političara... Ukratko, svega što je bilo moguće rangirati na razumljiv i jednostavan način. Pojam "top-lista" postao je sastavni dio izražavanja i kulture življenja u cijelom svijetu, toliko uobičajen da često zaboravimo kako je on zapravo niknuo iz jednog običnog komercijalnog trika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.