Iz požutjelih knjiga

Istorija kaže da je prvi broj "Banjalučkih novina" izašao 1. septembra 1953. godine, kao organ Socijalističkog saveza radnog naroda Banje Luke. Uvodnik je napisao narodni heroj i istaknuti revolucionar Osman Karabegović

"Navršilo se deset godina od dana kada je naš grad oslobođen. Danas slavimo tu radosnu desetogodišnjicu kao praznik, kojim je obilježen kraj fašističke okupacije, početak slobodnog života i kao uspomenu na borbu koju su najbolji sinovi Banje Luke, pod zastavom Komunističke partije Jugoslavije, vodili dugi niz godina, a koja je 22. aprila 1945. godine krunisana pobjedom"... Ovim riječima "otvoreno" je praznično, 87. izdanje "Banjalučkih novina", objavljeno 22. aprila 1955. godine. "Banjalučke novine" u stvari drugo su ime današnjeg "Glasa Srpske". Nepunih deset godina "Banjalučke novine" pred čitalačku publiku stizale su kao sedmičnik. Istorija kaže da je prvi broj "Banjalučkih novina" izašao 1. septembra 1953. godine, kao organ Socijalističkog saveza radnog naroda Banje Luke. Uvodnik je napisao narodni heroj i istaknuti revolucionar Osman Karabegović i u njemu naveo da je pokretanje jednog ovakvog lokalnog lista doprinos boljem informisanju građana Banje Luke i šireg regiona. - Pošto je to lokalni list, on će zahvatiti onu specifičnu problematiku, koja iz razumljivih razloga nije tretirana u onoj mjeri u kojoj bi trebalo u republičkoj štampi. On, prema tome, mora naći svoje mjesto u informisanju naše javnosti, kloneći se suvoparnog prepričavanja iz naše centralne štampe ili kloneći se nepotrebnih nastojanja da zamijeni republičku ili centralnu štampu - zapisao je Karabegović. "Banjalučke novine" štampane su na oba pisma - jedan tekst je pisan ćirilicom, drugi latinicom. I tako iz broja u broj. A što se tiče prvog broja, čitaoci su tu još mogli da pročitaju šta se to dešavalo na proširenom plenumu sreskog Sindikalnog vijeća, zatim kako su se u Sloveniji provele članice nekoliko seljačkih radnih zadruga sa područja banjolučke i laktaške opštine, kao i probleme, sa kojima se susreće Komisija za sprovođenje Zakona o zemljišnom fondu u Banjalučkom srezu... Izgled i sadržaj "Banjalučkih novina" povjeren je redakcijskom odboru, a kao odgovorni urednik potpisana je Neda Erceg. Prvobitno su "Banjalučke novine" izlazile svakog utorka, a kasnije su čitaocima u ruke stizale petkom. Redakcija je bila smještena na Trgu palih boraca, tačnije u zgradi Doma kulture, odnosno današnjeg Banskog dvora. "Banjalučke novine" rasle su i živjele sa svojim gradom i srezom, pažljivo prateći sve što se dešava oko njih. A kako se voljeni grad dizao iz pepela i svakim danom sve više i više pretvarao u "krajišku ljepoticu", može se vidjeti i na fotografijama Duška Momčilovića, objavljivanim na stranama "Banjalučkih novina". Jedna takva foto-priča objavljena je na posljednjoj strani "Banjalučkih novina" 2. aprila 1954. godine. Čitaoci su tako mogli da vide ulicu Veselina Masleše, koja se polako ali sigurno pretvara u pravi trgovački centar grada. "U toj ulici ima najviše trgovačkih radnji, ukupno 14. Od toga 55 odsto otpada na trgovine, zatim razne uslužne radnje itd.", zapisano je u legendi slike, na kojoj se vidi popularna Gospodska ulica. Britko oko kamere Duška Momčilovića zabilježilo je tako i postavljanje prvih trafika za prodaju štampe ispred hotela "Palas", zatim postavljanje ulične rasvjete i tome slično... U već pomenutom prazničnom broju, posvećenom desetogodišnjici oslobođenja Banje Luke, pored ostalog, objavljeno je i to da su u prvih deset godina slobode u gradu na Vrbasu nikla 793 stana, ukupne vrijednosti tadašnjih milijardu i 552 miliona dinara. U istom periodu izgrađena su 48.132 metra kvadratna puteva, od toga 36.882 metra asfaltiranih. Banja Luka je u tom periodu dobila i vodovodnu i kanalizacionu mrežu u ukupnoj dužini od osam kilometara, 835 sadnica u drvoredima i sedam novih parkova. "Banjalučke novine" izlazile su do maja 1963. godine, kada ponovo mijenjaju ime u "Glas". Dobrila MAJSTOROVIĆ KUM TITO Na stranicama "Banjalučkih novina" čitaoci su u oktobru 1954. godine mogli da pročitaju kako je doživotni predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito kumovao devetom djetetu Dušana Kontića iz podgrmečkog sela Treća Čađavica. - Kada je Titov izaslanik stigao kući slavljenika, na ovaj najsvečaniji čin, došao je veliki broj seljaka i obližnjih komšija, da bi se još jednom svi zajedno podsjetili na krvave i teške, ali slavne dane iz Narodnooslobodilačke borbe, spominjući voljenog druga Tita... - zapisao je Dragoljub Mutić. NASILjE U aprilu 1954. godine na strani "Kroz Banju Luku" objavljeno je kako je tadašnji direktor hotela "Palas", iz čistog mira, kako je naveo autor teksta O. I. pretukao dječaka - prodavca novina! - Dječak Sulejman Ramić, prodavac novina, kao i svakog jutra, ušao je u hotel "Palas". Međutim, iz nerazumljivih razloga, ovo se valjda nije sviđalo direktoru , koji su tu našao, pa je ščepao dječaka za jaknu i odgurao u podrumsko odjeljenje (tamo gdje se nalaze klozeti). Kako nam je dječak ispričao, direktor ga je nogom gurnuo niz stepenice, a zatim u podrumu istukao - zabilježeno je na stranicama "Banjalučkih novina".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.