Intervju: Milovan Pandurević, direktor Kinoteke Srpsk

U Kinoteci, osim vlastitog arhivskog materijala "Srna filma" i njegove produkcije, imamo više od 500 naslova, domaćih i stranih, rekao Pandurević

"SRNA film" priprema četiri dokumentarca o Mitropoliji dabrobosanskoj. Došli smo do zanimljivih podataka, kao na primjer da je jednu crkvu u Ilijašu oslikao Špiro Bocarić, osnivač Muzeja Vrbaske banovine. Preko ovih dokumentarnih filmova predstavićemo arhitekturu crkava i manastira, vrijednosti koje se u njima nalaze, kao i kompletan crkveni život - rekao je za naš list direktor Kinoteke Republike Srpske i "Srna filma" iz Istočnog Sarajeva Milovan Pandurević. Ostvarenja "Srna filma" i filmovi iz Kinoteke Republike Srpske prikazuju se u okviru "Teatroteke" u Narodnom pozorištu Srpske od 4. februara. Završno veče, 31. marta, biće posvećeno Pandurevićevim filmovima, "Amputirci", "Suvenir", "Pismo Ivanu" i "Slike Jahorine i okoline". ? Šta se sve čuva u Kinoteci Republike Srpske? - U Kinoteci, osim vlastitog arhivskog materijala "Srna filma" i njegove produkcije, imamo više od 500 naslova, domaćih i stranih (na filmskoj traci 35 i 16 mm). Kinoteka godinama istrajava na ideji da sakupi i trajno sačuva filmski materijal snimljen u Republici Srpskoj. Pored toga, prikupljamo i značajne filmove domaće i svjetske kinematografije. Sa Jugoslovenskom kinotekom smo radili dosta revija ranog svjetskog i srpskog filma. Sarađujući sa njima mi možemo, po zakonskim propisima, presnimiti neke filmove. Svaka kinoteka bi trebalo da ima dokumentarne, crtane, igrane filmove, a da bismo došli do toga, potreban je dugotrajan istraživački rad. ? Na koji način ste dolazili do filmova? - U bivšoj Jugoslaviji postojao je vrlo precizan zakon po kojem su producenti bili obavezni da poslije određenog perioda distribucije, jednu od kopija moraju predati kinoteci. "Srna film" je osnovan 1992. godine kao filmsko preduzeće, a kasnije je nastala i Kinoteka. Počeli smo da sakupljamo filmski i dokumentarni materijal. Zatim smo sami snimali dokumentarni materijal. Na razne načine smo dolazili do filmova. Tokom rata nismo imali novca da kupujemo filmove, ali smo zahvaljujući ljudima iz svijeta sedme umjetnosti došli do nekih značajnih ostvarenja. ? Koja su najznačajnija ostvarenja u Kinoteci? - Svakako treba izdvojiti filmove Živka - Žike Ristića, među kojima se nalaze "Uspomene o ljudima" (1960), "Šljemovi" (1967) i "Ukroćeni bukovi"(1970). Tu su i ostvarenja Krste Škanate, "Veliko stoljeće"(1958), "Sa Galebom po Sredozemlju", "Devojka sa naslovne strane" (1958) Puriše Đorđevića, animirani film "Igra" (1962) Dušana Vukotića. Međutim, postoje filmovi koji nikada nisu dobili nagrade, ali su vrlo interesantni i značajni. Kada sarađujemo sa Jugoslovenskom kinotekom, ne biramo filmove po tome da li su dobili neke nagrade. Nedavno smo dobili snimak o vladici Nikolaju Velimiroviću, od jedne srpske porodice koja živi u Njemačkoj. ? Da li planirate češće da organizujete revije filmova? - Jedan od ciljeva Kinoteke je da prikažemo filmove koje imamo. Uglavnom se vodimo idejom da će stotinjak ljudi doći na reviju. Uvijek me raduje kada studenti dolaze da gledaju filmove, jer bi to oni i trebalo da prate. Preko filma se može mnogo istraživati, na primjer etnografija. Želimo da naše filmove prikažemo u svim gradovima Srpske. Već imamo program za Hercegovinu, Reviju ranog svjetskog filma, u organizaciji sa "Prosvjetom" i Eparhijom zahumsko-hercegovačkom. Planiramo da u saradnji sa ruskom ambasadom organizujemo reviju ruskog filma. ? Kao autoru dokumentaraca, šta Vam je bilo najzahtjevnije dok ste stvarali filmove? - Svaki dokumentarni film je pomalo "namješten". Zato me i zanimalo kako napraviti film sa što više sirovog materijala. Sa dokumentarcima je vrlo specifična situacija, jer kada dođete na teren, vidite da sve ne ide baš tako lako. Najviše mi se sviđa taj dio kada treba "natjerati" snimljeni materijal da progovori onako kako želite. Dešavalo se da vidim fantastičnu situaciju za snimanje, koja je neponovljiva, a dok pokrenemo kameru, to više nije isto. Dokumentarni film je zaista zanimljiv. Činjenica je da se u srpskoj kinematografiji razvila estetika dokumentarnog filma, pa tek onda igrani film. A. RAJKOVIĆ Produkcija ? Koliko je "Srna film" aktivan u produkcijskom smislu? - Prošle godine je napravljen film "Zločin u Sarajevu". U početku, devedesetih godina, imali smo samo jednu kameru, a mnogo su nam pomagale kuće iz Srbije, "Zastava film", "Film i ton", "Kontakt-film" i Radio-televizija Srbije. Neke filmove smo napravili u koprodukciji sa tim kućama. "Život" (2000) Dragana Elčića, koji je dobitnik "Zlatnog viteza" na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, rađen je u koprodukciji sa "Zastava filmom".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.