Intervju: Helen Van Rojen, holandska književnica

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Intervju: Helen Van Rojen, holandska književnica

Moje knjige su prevedene na devetnaest svjetskih jezika i to mi je zaista najveća potvrda kao piscu, rekla Helen Van Rojen

MEĐU znamenitim svjetskim imenima koja su nedavno posjetili Beograd bila je Helen Van Rojen, holandska književnica, koja posljednjih godina živi u Portugaliji. Riječ je o bestseler piscu, čije su knjige do danas prevedene na devetnaest svjetskih jezika, dok su teme koje u svojim djelima obrađuje najčešće tabuirane. Naime, između ostalog, Van Rojen piše o seksualnosti, otkrivajući i analizirajući sve ženske aspekte na izuzetno iskren način. Njen najnoviji roman pod nazivom "Bjekstvo"objavila je beogradska "Laguna", a govori o ženi koja na ljetovanju upoznaje muškarca svojih snova i odlučuje da napusti porodicu - muža i djecu - da bi otpočela novi život. ? Koliko autobiografskog ima u vašoj knjizi? Priča je pomalo nalik Vašoj, preselili ste se iz Holandije u Portugaliju... - U mojim prethodnim knjigama, naročito prvoj i drugoj bilo je dosta toga. U ovom romanu nema baš nimalo ako ne računamo neke toponime. ? Sudeći po čitanosti Vaših knjiga, po interesovanju publike za Vaša djela širom svijeta, jasno je da ste osvojili čitalačku publiku. Kako bi glasila formula Vašeg literarnog uspjeha kod čitalaca? - Stvar je u tome što mislim da ja pišem jednostavno. To su jednostavne konstrukcije. Pišem o savremenoj ženi, o njenim problemima, o stvarima sa kojima se suočava, a koje su nerijetko tabu tema. Ima naravno i onih koji kažu da se moje knjige tako prodaju zato što dobro izgledam, ali, naravno, to nije istina, jer to može da prođe možda sa jednom knjigom, ali je nemoguće da vas čitaju dalje i dalje, da se interesuju za sve vaše knjige samo zato što lijepo izgledate. Čitaoce ne možete da prevarite, možda samo jednom i više nikada. Moje knjige su prevedene na devetnaest svjetskih jezika i to mi je zaista najveća potvrda kao piscu. ? U Vašim knjigama obrađujete i teme koje pisci, uglavnom, izbjegavaju. Pišete o šokantnim stvarima, ali i vrlo ozbiljnim često tabuiranim temama poput abortusa, porođaja... - Počela bih jednom, nazovimo je anegdotom. U jednom svom romanu opisivala sam porođaj jedne svoje prijateljice koji je trajao dva dana na skoro pedesetak stranica u romanu. Izdavač mi je rekao da to ispravim i kako je uopšte moguće da nisam imala osjećaj da je to možda pretjerano. Rekla sam mu da ja ne pišem bajke, već pišem o onome kako život treba stvarno da izgleda, bilo da je riječ o abortusu, seksu, porođaju, trudnoći. Upravo su žene te koje trpe posljedice istih, koje pretežno same iznesu životno breme. ? Jedna od Vaših najčešćih tema je seksualnost ... - Ova tema je zapravo u našem genetskom kodu. Potreba za seksom je u prvo vrijeme bila samo potreba za reprodukcijom. Mene je zanimalo kako se seksualnost tretira u različitim zemljama. Ja sam odrasla i živjela u Holandiji, zemlji u kojoj nema nikakvih inhibicija. Sve razlike koje postoje, i kulturološke i individualne nas opčinjavaju. U ljudima postoji potreba za hranom, kao što postoji potreba za seksom. To je isto. Da sad kažemo hajde da nešto pojedemo, to bi bilo normalno, ali, ako kažemo hajde da vodimo ljubav to baš i neće biti normalno. ? Pokrenuli ste novi magazine za žene. Po čemu je on jedinstven? - Ono što ga izdvaja od drugih je što tu neće biti priče o ljepoti i odijevanju. Neće biti beskrajnih reklama kozmetičkih kuća i šoping centara, već isključivo univerzalnih ženskih tema. U prvom broju recimo centralna tema je "Zašto žene teško dolaze do moći". Uz to, ići će i priča na temu žigola. Dakle, kako, na koji način, gdje žene traže, iznajmljuju žigola. M. MILOSAVLjEVIĆ BIOGRAFIJA Helen van Rojen rođena je 1965. godine u Amsterdamu. Završila je studije žurnalistike. Prije nego što se posvetila pisanju knjiga radila je kao novinarka na holandskom radiju i kao honorarni saradnik magazina kao što su "Kosmopoliten" i "Mari Kler". Svoju književnu karijeru započela je 2000. godine romanom "Srećna domaćica", koji je prodat u 125 hiljada primjeraka širom svijeta. Godine 2003. objavila je roman "Boginja lova", koji se našao na prvom mjestu brojnih lista najprodavanijih knjiga kako u Holandiji, tako i u drugim evropskim zemljama. Njen treći roman "Bjekstvo", takođe, je dostigao status bestselera. Nedavno je izašla i knjiga "Nestašne" koju je napisala u saradnji sa Marlisom Dekers, a riječ je o knjizi koja je nastala kao plod razgovora sa desetak poznatih holandskih žena koje se nisu libile da progovore o svojim smjelim doživljajima i tajnama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.