Hronika Šestog međunarodnog festivala pozorišta za dj

Predstavom "Šuma Striborova" u nedjelju se predstavilo "Pučko otvoreno učiliše Scena Gorica" iz Velike Gorice, dok su juče članovi ljubljanskog Mini teatra izveli komad "Mačak u čizmama"

BANjA LUKA - Pričom o sinu kojeg je zavela guja u začaranoj Striborovoj šumi u nedjelju se banjolučkoj publici predstavilo hrvatsko "Pučko otvoreno učiliše Scena Gorica" iz Velike Gorice u okviru Međunarodnog festivala pozorišta za djecu "Banja luka 2007". U Dječijem pozorištu Srpske izveli su predstavu "Šuma Striborova" prema tekstu Ivane Brlić-Mažuranić. Reditelju predstave Robertu Valtlu ovo je treća predstava koju je radio po tekstovima Ivane Brlić-Mažuranić. - Njene priče odlikuje savremen stil pisanja, pa ostavljam njene rečenice - rekao je Valtl i dodao da je predstava s jedne strane, narativna priča, a s druge strane, pokret. Bitna stvar predstave je likovna scenografija Josipe Štefanec, koja ne prikazuje šumu, već je oslikava u kostimima. Hrvatski glumci, koji igraju u ovoj predstavi, prvi put su u Banjoj Luci. - Nažalost, samo jedan dan smo ovdje. Važno je da nas je publika lijepo prihvatila, a predstava je jednostavna priča, koja je uvijek aktuelna - rekao je Filip Juričić, koji je u "Šumi Striborovoj" igrao sina. Njegova koleginica Ivana Roščić glumila je snahu guju i rekla je da joj je to jedna od najdražih uloga. - Uloga je nastala brzo, a o utiscima iz Banje Luke znaću više kad prespavam - rekla je Roščićeva. Baku u predstavi igra Ana Karić, koja smatra da je Ivana Brlić-Mažuranić jedna od najboljih književnica dječije literature. Na istoj sceni "Ateljea 333", isto veče, odigrana je po drugi put "Životinjska farma" Dječijeg pozorišta Srpske, a četvrti dan festivala, juče, počeo je predstavom "Mačak u čizmama" o trojici braće kojima otac nakon smrti ostavlja, jednom mlin, drugom novac, a trećem mačka. Predstava je rađena u produkciji ljubljanskog Mini teatra u režiji Mareka Bečka. Glume Jose i Gasper Jarni. - Predstava je rađena po situacijama i uživao sam u tome. Način rada je zanimljiv. Dobili smo bolju komunikaciju sa mlađom publikom, ali i odrasli kad gledaju predstavu, prepoznaju neke stvari iz života - rekao je Jose Jarni. Gasper Jarni je igrao različite likove, pa je morao da smisli kako da se izbori sa toliko lutaka. - Bio je to veliki izazov, a ovo mi je drugi put da radim sa lutkama. Imali smo puno vremena da naučimo kako lutke da animiramo - rekao je Gasper Jarni. U Narodnom pozorištu Republike Srpske juče je izvedena predstava "Baron Minhauzen" bugarskog "Ateljea 313" i Državnog lutkarskog teatra, u režiji Slavča Malenova. Opoljski teatar lutaka i glumaca iz Poljske odigrao je sinoć "Knjigu o džungli" reditelja Jeržija Bielunasa. U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske mališani su se družili sa piscima Đurom Maričićem i Pantom Stevićem. Pokrovitelji ovog festivala su Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske i grad Banja Luka, dok su medijski pokrovitelji "Glas Srpske" i RT RS. Lj. RADIĆ DANAS Pozorište lutaka iz Mostara danas u 10 časova u Dječijem pozorištu Srpske izvešće "Ježevu kućicu", a beogradsko pozorište "Puž" u 20 časova odigraće "Nevaljalu princezu". U 18 časova na programu je promocija knjige "Lutkarstvo danas" Predraga Bjeloševića, na kojoj će govoriti Radoslav Lazić, Slavčo Malenov, Robert Valtl, Jaroslav Antonjuk, Živomir Joković i Miroslav Radonjić. U Narodnom pozorištu Republike Srpske, u 17 časova predstaviće se Akademija umjetnosti iz Finske predstavom "Djevojčica sa šibicama". U Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u 12 časova mališani bi se trebali družiti sa Ljubivojem Ršumovićem. SUSRET SA PRIČAMA IZ DAVNINA Šuma Striborova MNOGO je godina prošlo od poslednjeg susreta sa književnim delom Ivane Brlić-Mažuranić, iako je mnogo generacija raslo sa njenim Pričama iz davnina. Pričama koje su zasnovane na najboljim primerima svetskih bajki, koje odišu jednostavnošću, pravolinijskim tokom dešavanja i koje predstavljaju idealno štivo za laku noć. Reditelj predstave, Robert Valtl, se u "Šumi Striborovoj" odlučio za vrlo jednostavan dramaturški postupak, kojeg je sačinio Ivica Buljan, tako što je prozni tekst povremeno pretvarao u dijalog, a veći deo priče ostavio takav kakav jeste. Tako smo dobili scensko pričanje bajke koja je potpomognuta elementima koreodrame (posebno lik Guje, Ivana Roščić), uz izrazitu likovnost prigušenih tonova. Nešto što je na granici da bude scenska ilustracija proznog teksta, lišena dramskog sukoba bilo kakvog intenziteta, koju spasava odlično pripovedanje Enesa Kiševića (Stribor), Ane Karić (Majka) i ostalog dela ansambla. Dodatni kvalitet ove predstave je i tačno osećanje za trajanje ove koreobajke, koje je svedeno na vreme jednog školskog časa, što je zaista prava mera. Zato je publika i odgledala ovu predstavu sa izrazitom pažnjom, te je nagradila dugotrajnim aplauzom. L. KECMAN PRIČA O VELIKOM LAŽLjIVCU Baron Minhauzen LUTKARSKI reditelj Slavčo Malenov dobro je poznat banjolučkoj pozorišnoj publici, po režijama u Dečjem pozorištu. Predstava "Baron Minhauzen", koja je napravljena u koprodukciji dva najpoznatija bugarska lutkarska teatra, iz Sofije, odnosno Stare Zagore, već je obišla svet. Zahvalna je za sve festivale, ne samo zbog toga što je reč o tzv. maloj formi, u kojoj dva glumca animiraju sve lutke, scenografiju i rekvizitu, već i zbog univerzalnosti priče o velikom lažljivcu, Baronu Minhauzenu, koja je poznata svima i prijemčljiva podjednako i malim i velikim gledaocima. Čak i pored izvesne jezičke barijere, publika prati dogodovštine velikog opsenara, kroz izmišljene bitke i ljubavne pobede, osvajanje sveta, kraljevstava i srca. Brzo i vešto animirajući po nekoliko lutaka, Rosica i Georgi Spasov još jednom su potvrdili svoju veštinu, znanje i magičnost lutkarskog poziva. Ova lutkarska predstava ima za cilj, pre svega, da istakne značaj mašte i sanjarenja, a ne da ih ismeva, kao što je to, uobičajeno slučaj u dramskim i filmskim interpretacijama dela o Baronu Minhauzenu. Z. ĐERIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.