Buš demokratama uzvratio udarac

Zakon o ratovima neprihvatljiv, jer postavlja vještačke rokove za povlačenje naših snaga u Iraku. Nema smisla da se neprijateljima stavlja do znanja kada ćemo se povući, rekao Džordž Buš

NjUJORK - Američki predsjednik Džordž Buš iskoristio je svoje pravo na veto i odbacio zakon o finansiranju ratova u Iraku i Avganistanu, kojim mu je demokratska većina u Kongresu naložila početak povlačenja trupa iz Iraka do 1. oktobra, prenio je Tanjug. - Taj dokument je neprihvatljiv, jer postavlja vještačke rokove za povlačenje naših snaga u Iraku. Nema smisla da se neprijateljima stavlja do znanja kada ćemo se povući - rekao je predsjednik Buš u obraćanju naciji. Buš je, takođe, izrazio spremnost za pronalaženje rješenja za izlazak iz krize nastale pošto je odbacio odluku Kongresa SAD, naglašavajući da pregovori mogu da počnu već sutra. - Demokrati znaju da nemaju dovoljno glasova da obore veto. Iskoristili su priliku da upute političku poruku i sad je vrijeme za rješavanje problema finansiranja trupa - rekao je Buš. On se, istovremeno, oštro obrušio na pristup koji su demokrati iskoristili prilikom formulisanja rješenja u odbačenom zakonu, navodeći da bi prihvatanje takvog dokumenta, obeshrabrilo i irački narod i američke trupe u toj državi. Analitičari u Vašingtonu smatraju da Bušova odluka predstavlja najbolji pokazatelj da će rat u Iraku morati da zaključi sljedeći predsjednik SAD, što će, prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, biti neko od kandidata Demokratske stranke. - Veto znači da nema sredstava i strategije za naše trupe u Iraku. Poslije četiri godine propale politike, vrijeme je da Irak preuzme odgovornost za svoju budućnost - rekao je ranije juče lider demokrata u Senatu Hari Rid. Odluka predsjednika Buša bila je očekivana, te su se predstavnici demokrata i republikanaca ranije danas, prvi put od izglasavanja zakona prošle sedmice, sastali kako bi raspravljali o novim rješenjima. Demokrati su, namjerno, zakon predali predsjedniku Bušu na četvrtu godišnjicu njegovog čuvenog govora na palubi nosača aviona „Abraham Linkoln“, kada je proglasio „pobjedonosni kraj ratnih operacija u Iraku“. Novi zakon, kako navode vašingtonski insajderi, će na mjesto tačno određenih rokova za povlačenje, poput upravo odbačenog dokumenta, sadržati smjernice vladi u Iraku, od čijeg će ispunjavanja zavisiti dalja američka pomoć. Smjernice će, svakako, sadržati postizanje međuiračkog sporazuma o raspodjeli prihoda od prodaje nafte, postepeno preuzimanje odgovornosti za bezbjednost, te niz drugih političkih rješenja usmjerenih ka smanjivanju tenzija između Kurda, šiita i sunita, glavnih grupa u toj bliskoistočnoj državi. Sukob oko zakona o finansiranju ratovanja, vrijedan oko 124 milijarde dolara, vremenski se poklopio sa okončanjem aprila, jednim od najcrnjih mjeseca američke avanture u Iraku, tokom kojeg su poginula 104 Amerikanaca. Istovremeno, dvotrećinska većina Amerikanaca protivi se ratu u Iraku, što predstavlja antiratni pokret koji u SAD nije viđen još od Vijetnamskog rata sedamdesetih godina prošlog vijeka. Takav odnos Amerikanaca prema ratu, ponajviše, rezultat je više od 3.300 mrtvih vojnika SAD od marta 2003. i oko 400 milijardi dolara u međuvremenu potrošenih na tom ratištu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.