Blagodeti slatinske ljekovite vode

Iako sezona kupanja u bazenima počinje tek 1. jula, kapaciteti banje odavno su popunjeni, a kako su istakli u Zavodu za fizikalnu rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“, lista čekanja na slatinsku terapiju odavno je dosegla broj od hiljadu pacijenata

LAKTAŠI - Banja Slatina, pored banje Laktaši, drugo po važnosti lječilište na području ove opštine, od 2007. godine posluje po evropskim standardima. Naime, na Vidovdan 2005. Slatinu je zahvatilo olujno nevrijeme koje je devastiralo kompletan banjski kompleks, a posebno postojeće smještajne kapacitete. Nakon toga, u rekonstrukciju bazena i smještajnih objekata vlasnik ovog lječilišta, zasnovanog na eksploataciji termomineralnih izvora, banjolučki Zavod za fizikalnu rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“ uložio je preko četiri miliona maraka. Čitav taj projekat sa 360 hiljada maraka pomogle su dvije italijanske pokrajine Marke i Ređo Emilija, preko svog Ministarstva spoljnih poslova i Vlada Republike Srpske. Nakon dvije godine danas renovirani banjski kompleks raspolaže sa 240 kreveta, od čega novoizgrađeni hotel sa 27 dvokrevetnih soba, tri dvokrevetna apartmana i tri jednokrevetne sobe. Sve sobe imaju toalet, TV, telefon, a u apartmanima je dostupna i Internet konekcija. Prošlog mjeseca pušten je u rad i rekonstruisani paviljon banjskog kompleksa, koji je proteklih poratnih godina služio kao kolektivni izbjeglički centar. U ovaj danas moderan objekat sa novim terapijskim blokom visokog nivoa opremljenosti Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske uložio je oko 1,1 miliona maraka. Banja raspolaže sa tri bazena, 16 individualnih kada i jednim bazenom unutar hotela. Za mjesec dana trebalo bi da prorade i tri spoljna bazena za terapiju blatom. Iako sezona kupanja u bazenima počinje tek 1. jula, kapaciteti banje odavno su popunjeni, a kako su istakli u „Zotoviću“, lista čekanja na slatinsku terapiju odavno je dosegla broj od hiljadu pacijenata. - Dolazim ovdje 20 godina. Što se tiče terapeutskih usluga, njihov kvalitet je konstantno na visokom nivou. Jedino od ove godine popravio se smještaj. Sada to ne može da se poredi sa proteklim godinama. Ne razlikuje se od, recimo, banja u Sloveniji, gdje sam takođe čest gost - rekla je Stojanka Kelečević iz Rijeke. Sreću da su pred špic sezone ušle u rehabilitacioni ciklus imale su i Radmila Jovičić iz Banje Luke i Stanka Aleksić iz Gradiške. Blagodeti ljekovite vode i vješte ruke terapeuta koristi i član Odbojkaškog kluba invalida iz Laktaša Slobodan Jovandić. On je istakao da poslije napornog treninga ništa ne opušta kao kupanje, a pored toga slatinski termalni izvori prazne i „baterije savremene nervne napetosti“, što potvrđuje i njegov klupski kolega Stojko Pandžić iz Šušnjara. - Liječim kičmu. Nema gdje nisam išla. Bila sam i u Austriji, ali ovdje mi se najviše sviđa. Zadovoljna sam i smještajem, a terapijom posebno. Ujedno, ovo je lijep kraj, ima prostora za duge šetnje po lijepom krajoliku - rekla je Stanka Aleksić. Kako je istakla načelnik Reumatološke službe primarijus dr Biljana Milić-Krčum, već vijekovima je poznato da vode banje Slatina postižu izvanredne rezultate u liječenju reumatskih oboljenja, postraumatskih stanja, hroničnih urogenitalnih oboljenja, nekih oblika steriliteta, neuroloških oboljenja i stanja poslije preloma kostiju, kao i hirurških intervencija na koštano-zglobnom sistemu. - Trenutno smo u dogovorima sa Ministarstvom zdravlja i Fondom zdravstvenog osiguranja da ovdje u Slatini napravimo centar ortopedske hirurgije za sportske povrede, odnosno sportsku medicinu. To bi bilo zasebno odjeljenje ortopedije apartmanskog tipa gdje bi se pružale zdravstvene usluge po svjetskim standardima - naveo je direktor Zavoda za fizikalnu rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“ dr Goran Talić. U Slatini već planiraju izgradnju novog hotela, sa restoranom u prizemlju, velnes centrom na prvom i kongresnom dvoranom sa 260 mjesta na drugom spratu. - Imamo odličnu saradnju i sa opštinom Laktaši, koja je uložila napore da svih ovih godina Slatinu sačuva specifičan ambijentalan izgled. Opština nam izlazi u susret i u vezi sa izmještanjem glavne slatinske saobraćajnice preko koje nam je u planu gradnja toplovodne veze između banjskih bazena i hotelskog smještaja, kako bi turističku ponudu ovog kraja proširili na čitavu kalendarsku godinu. U vezi s tim ističem da smo u toku dvogodišnjih investicionih radova riješili i sistem grijanja koji se zasniva na prirodno vrućoj termalnoj vodi, tako da nemamo troškove ni električne energije ni nafte koja je potrebna za grijanje - istakao je dr Talić. U čitavoj ovoj priči o poznatom banjskom lječilištu smještenom u prelijepom brežuljkastom krajoliku, na pola puta između Laktaša i Banje Luke, treba reći da je bilo poznato još u doba vladavine Austrougarske. U Slatinu su posjetioci iz Banje Luke već 1922. godine dolazili autobusom i luksuznim taksijem braće Divjak. Iz turističkog vodiča objavljenog 1938. godine vidljivo je da je Slatina autobusom bila povezana i sa Gradiškom, Okučanima, Sarajevom, Derventom, Brodom. Zanimljivo je pomenuti da su, po zapisima hroničara iz onih vremena, stanovnici Slatine i laktaške opštine vidjeli prvi automobil 1905. godine. Bilo je oglašeno da će proći kroz obližnje Klašnice. Mnogo ljudi je došlo da ga vidi, a to čudo se nije zaustavilo već samo projurilo na veliko čuđenje prisutnih. Bilo kako bilo, vrijeme od „jaruge pune blata u kojoj se narod brljugao“, kako se navodi u starim hronikama odavno je prošlo i nestalo sa odlaskom turske carevine, njihovih aga i begova. Kroz proteklo stoljeće i po Slatina se afirmisala kao jedinstveni banjsko-turistički centar, koji ima bogatu prošlost, a vjerujemo i budućnost. Tekst i snimci D. DAVIDOVIĆ MINISTAR ŠKRBIĆ O tome da je namjera Vlade Republike Srpske da od zdravstvenih usluga napravi izvozni proizvod Srpske, od koga će čitavo društvo imati koristi, govorio je prilikom posjete ovom banjskom kompleksu i ministar zdravlja Srpske Ranko Škrbić. - Do sada su najveće interesovanje pokazali Slovenci, kako za rehabilitaciju, tako i za operativne zahvate koje bi mogli obavljati u „Zotoviću“. U tom smislu i Ministarstvo zdravlja ulaže napore da zatvori jednu neslavnu stranicu naše prošlosti u kojoj je zdravstvo bila zapostavljena djelatnost. Termomineralni izvori i rehabilitacioni centri mogli bi da postanu osnov turističke ponude Srpske, a početak svega ovog vidljiv je u Slatini, koja postavlja standarde ispod kojih zdravstvo Srpske ne smije da ide - rekao je ministar Ranko Škrbić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.