Foto: Agencije
BANjALUKA - Pauza u svim košarkaškim šampionatima širom Evrope u punom je jeku i klubovi je koriste da formiraju ekipe jer početak nove sezone samo što nije.
Posebno upečatljiva je pauza u BiH koja je zvanično započela 1. juna, samo dan nakon što je Igokea postala šampion pobijedivši Bosnu u finalu plej-ofa. Svi ostali klubovi su i prije tog datuma "raspustili" ekipe, jer više nisu imali utakmica što je značilo da igrači više nemaju svakodnevne treninge.
Tokom ligaškog dijela Lige BiH odigrano je 26 kola, a posljednje je bilo na rasporedu 19. aprila. Nakon tog kola Orlovik, Jahorina, Slavija, Radnički, Promo, Mladost, Mostar, Spars i Posušje prestali su sa radom. Bosna je odigrala još četiri utakmice, ne računajući ABA 2 ligu, Leotar i Sloboda su odigrali još šest, a Borac i Široki po deset utakmica. Trebinjci i Tuzlaci su na pauzi od sredine maja, a Banjalučani i Širokobriježani od kraja maja. Nedostatak tih treninga pogađa sve igrače, jer pauza od nekoliko mjeseci nikome ne prija, a najviše nedostaje mladim košarkašima. Duga pauza na njima ostavlja veliki trag, jer nemaju kontinuitet u razvoju. Neki od njih prestanu da se bave sportom i pronađu posao, jer tokom tih mjeseci ne primaju platu od kluba, a nemaju ušteđevinu da mogu normalno živjeti. Toga su svjesni i treneri ekipa iz Lige BiH, ali te stvari su van njihovih moći i nadležnosti. U analizi stanja iznijeli su svoja mišljenja za "Glas Srpske".
- Košarka je u velikom problemu tokom maja, juna, jula pa čak i avgusta kada smo svi mi iz, uslovno rečeno, manjih klubova bez posla. U fudbalskim takmičenjima je drugačija situacija. Čak i u nižim ligama pauza traje dvije-tri sedmice možda mjesec nakon čega sve kreće dalje. Svi se odmore u tom periodu i kreću sa daljim radom dok u košarci nije tako. Tokom ljeta mi jednostavno zaboravimo na takmičenje i kada je završila sezona. Nema pravog rada tokom ljeta i svi igrači, pogotovo oni mladi najviše gube. Njima trebaju treninzi i utakmice da se razvijaju, a većina njih tokom ljeta stagnira pa čak i propada. Igrače je teško angažovati u prvom mjesecu nakon kraja sezone, jer svi čekaju bolje angažmane pa su mnogima ruke vezane i po tom pitanju te ekipe kreću da sklapaju poprilično kasno, a onda je pitanje mogu li se uigrati u tom periodu - izjavio je trener Mladosti iz Mrkonjić Grada Siniša Jovanović.
Proslavljeni košarkaš Dragoljub Vidačić, koji je svojevremeno nastupao za Crvenu zvezdu i Partizan, smatra da su mali broj utakmica i dugačak prelazni rok važan segment u razvoju svakog igrača.
- Mladom igraču važan je broj odigranih utakmica i smatram da je 50 mečeva u toku jedne sezone sasvim dovoljno, a da ne bude ugroženo zdravlje. Klubovi iz BiH ne odigraju taj broj utakmica, već nekih 35 do 40, pojedini čak i manje, pa samim tim i razvoj igrača nije optimalan. Kako nadoknaditi tu razliku, ne znam, a individualni trening ne može da zamijeni timski. Kod nas prvo krene da se priča o novcu koji je najveći problem mada bi ga trebalo naći, jer sport nije nešto beznačajno već dio kulture svakog naroda. On je za nijansu ispred ostalih dešavanja i trebalo bi ulagati u njega jer se vrati na višestruke načine. Čini mi se da pojedinci i institucije nisu spremni da ulažu dok ne vide da su najbolji u nečemu, a kad dođe do toga onda bi svi da budu tu. Trenutno, košarka u BiH ne može da prati ni Crnu Goru po ulaganju, a kamoli neku bogatiju državu. Treba krenuti sa ulaganjem i to mnogo ozbiljnijim. Sve dvorane su iz predratnih vremena, one koje su renovirane imaju bolje uslove i tamo se postižu bolji rezultati pa će im doći i bolji igrači - istakao je Vidačić.
Trener Jahorine Miloš Obrenović duži niz godina radio je u omladinskim selekcijama Srbije pa je dobro upoznat sa ovim problemom.
- To je veliki problem za igrače iz BiH kao i Srbije odakle dolazim. Problem je taj što 90 odsto klubova završava sa radom odmah na kraju sezone i ne postoji taj prelazni period koji je najbitniji za mlade igrače da se podignu na viši nivo, da se unaprede u tehničko-taktičkom smislu kao i fizičkom. Klubovi funkcionišu sedam-osam meseci, a onda tri-četiri meseca uopšte ne funkcionišu. Mladi igrači tokom leta igraju basket 3h3 i sami se snalaze, sami treniraju ne znam pod čijim nadzorom i iskustvo mi kaže da u 90 odsto slučajeva oni početkom iduće sezone budu na istom nivou kao što su bili na kraju prošle sezone i nemaju nikakvog napretka - naveo je Obrenović.
On je iznio jedan prijedlog za period između dvije sezone.
- Problem duge pauze treba da bude rešen sistematski. Ne samo od kluba do kluba već na nivou ministarstva ili države koji moraju "naterati" klubove da rade kada nema takmičenja. Košarkaši obično potpisuju ugovore na osam plus jedan mesec dok sam zagovornik da domaći igrači dobiju angažman na 11 meseci. Onda bi oni posle završetka sezone imali pauzu od desetak dana pa bi trenirali dva meseca, potom otišli na novu pauzu od dve-tri sedmice nakon koje bi počeli pripreme. Verujem da bi svi bili bar 20-30 odsto bolji na početku sezone nego što su bili na kraju prošle. Treneri bi takođe trebalo da budu plaćeni pa da rade i brinu o njima. Sve to bi trebalo da bude rešeno sistematski, jer to je budućnost košarke. U ovim ligama čuče neki novi reprezentativci i ne treba da čekamo Evroligu da nam pomogne, već sami u ranom periodu treba da izbrusimo dijamante - poručio je Obrenović.
S druge strane kormilar Slavije Srđan Stanić razumije klubove koji brane svoje interese.
- Pauza jeste duga, ali je realna. Pričam sa drugim ljudima koji vode klubove i oni kažu da je postalo besmisleno raditi i držati igrače na treningu, jer dugoročno nemaš koristi od njih. Igrači mijenjaju klubove skoro svake sezone i nikad ne znaš koji od njih će ostati kod tebe. Klub bi u tom "praznom" periodu imao obavezu plaćanja igrača, ali tu nema nikakvog interesa, jer je to jednosmjerna ulica. Recimo, formiraš mladog igrača kojeg si plaćao tokom ljeta, a on onda ode u bolji klub dok tebi ništa ne ostane čak ni obeštećenje za uloženi rad. Klubu to predstavlja trošak koji ne može da vrati - izjavio je Stanić.
Jedan dio košarkaša tokom ljeta trenira individualno mada nisu svi u mogućnosti da plate trenere da sa njima rade korekcije u igri. Mladi igrači obično nemaju dovoljno novca da finansiraju sve što im je potrebno pa se snalaze na različite načine da bi napravili iskorak i sačuvali formu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike