Zašto profesori matematike zaobilaze katedru
Deficit profesora u Srbiji, prije svega matematike, polako se preslikava i kod nas. I dok se s one strane Drine direktori osnovnih i srednjih škola već hvataju za glavu jer ne mogu pronaći predavače, a za alternativom posežu u redove studenata druge i treće godine, u Srpskoj je tek nešto malo bolja slika.
Niske plate, velika potražnja za ovim kadrom u realnom sektoru i u našoj zemlji već dovode do problema, ali ipak, prema riječima struke, još odolijevaju jakoj konkurenciji privrede koja svršene profesore matematike odvodi daleko od katedre. Čest je slučaj da više njih završi u bankama nego u osnovnim i srednjim školama.
Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Banjaluci Goran Trbić rekao je za “ Glas Srpske” da su ove akademske godine upisali 20 odsto više studenata na PMF-u nego lani, te da stanje nije još alarmantno.
- Ranije je većina koja završi matematiku išla u školu, a posljednjih godina pola ide u privredu i banke, a polovina u škole. Oni koji ovo završe, skoro da imaju zagarantovan posao. Prilično je teško završiti, a neki to znanje unovče u kompanijama gdje su bolje plate - rekao je Trbić.
Prema njegovim riječima, da bi se sačuvao ovaj kadar, potrebna su ulaganja države.
- Još imamo kvalitetne kadrove. ali očekujemo i veću intervenciju države da se ta deficitarna zanimanja podrže. Stipendije i stimulacije su rješenje, ali i druge pogodnosti mogu sačuvati ovaj kadar da ne dođemo svi u problem - rekao je Trbić.
Sa mišljenjem dekana saglasan je i šef studijskog programa za matematiku i informatiku i prodekan za nauku na banjalučkom PMF-u Duško Jojić. On je naglasio da je profesora sve manje, ali da za sada nije kritično.
- Veći problem predstavlja i ono malo što ih ima, jer neće da rade u školama. Jednostavno, bolji su uslovi u računarskim kućama pa mladi profesori rijetko biraju škole kao opciju. Oni koji završe matematiku neće da idu da predaju u školu - priča Jojić.
I nisu to jedini problemi sa kojim se suočavaju naše školske ustanove.
- Odlaze ljudi da studiraju matematiku u Srbiju, ali i inostranstvo. Stipendije postoje, ali nisu one toliko velike da bi zadržale ljude. Sve je manje djece, ali i profesora - kazao je Jojić.
Kako kaže, matematika je mnogo važna u školi i bitno je da su profesori ljudi koji to rade na kvalitetan način. Predsjednik aktiva banjalučkih srednjih škola Ljuban Bajić rekao je za “Glas Srpske” da već imaju problema sa kadrom.
- Plata profesora matematike, zavisno od norme, kreće se u rasponu od 1.200 do 1.400 maraka, a oni s obzirom na to kakav je fakultet koji su završili nikako ne mogu biti zadovoljni. Plate u prosvjeti svugdje u svijetu su male, tako je i kod nas. Ne može se nešto epohalno očekivati, da budu plate kao u privredi. U velikom smo problemu sa profesorima matematike, ali i fizike. Problem je što nema isključivo nastavničkih smjerova, kako bi ti ljudi radili samo u školi. Nekad je bila Pedagoška škola u Rijeci gdje su se inženjeri školovali za rad u školama. Možda bi trebali razmisliti i u tom pravcu - rekao je Bajić.
Kako kaže, nešto će se morati uraditi o tom pitanju, jer prirodno je da ljudi idu tamo gdje imaju bolje uslove.
- Prirodno je, recimo, ako je neko završio Elektrotehnički fakultet, da će raditi za bolju platu, a da neće raditi u školi. Svjedoci smo inflacije, a ako radi u školi, imaće skoro duplo manju platu nego u nekim firmama, tako da ne možemo ni kriviti te mlade ljude - rekao je Bajić.
Status
I u Hrvatskoj je prisutan fenomen da, kada student završi nastavnički smjer, umjesto odlaska u školu, ide u realni sektor. Razlozi za to su, pričaju sagovornici “Glasa” manje plata u školama te narušen društveni status profesora.
- U školama nedostaje nastavnika. Sve manji broj studenata upisuje nastavničke smjerove, ne popunjavaju se ni sve kvote. Iz objektivnih razloga i oni koji završe nastavnički smjer ne idu raditi u školu, nego u industriju - kažu naši sagovornici.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
