Arheolog Kler: Gobekli Tepe treba iskopavati kao Troju

Tanjug
Foto: ILUSTRACIJA

ŠANLIURFA - Arheološko nalazište Gobekli Tepe, gde su pronađene neke od najstarijih ljudskih građevina, nije bilo namjenjeno isključivo za obredne svrhe, kako se smatralo, jer posljednja istraživanja ukazuju i na tragove stalnog obitavanja ljudi.

Prilikom posjete brojnih svjetskih novinarskih ekipa u srijedu brdu Gobekli Tepe, nadležni arheolog Li Kler je podsjetio na svoj nedavni naučni rad u kome se zalaže protiv dosadašnjih opisivanja lokaliteta na jugoistoku Turske kao mjesta "Prvih svjetskih hramova" i "Nulte tačke u vremenu".

Kao predstavnik Istanbulskog odjeljenja Njemačkog arheološkog instituta, koji je nadležan za Gobekli Tepe, u saradnji sa Muzejom Šanliurfa, Kler prehistorijsko nalazište prije svega vidi kao mjesto pokušaja društva lovaca i sakupljača da održe svoje stare poglede i vjerovanja.

Prema njegovom mišljenju, Gobekli Tepe se može gledati i kao mesto obreda, ali nastalog pre svega iz nastojanja neolitskih ljudi da mitovima održe zajednicu na okupu, suočeni sa pojavom sve boljih uslova za život, koji su ih upućivali ka novom načinu života, uzgojem biljaka i pripitomljavanjem životinja.

"Mislim da je ovo mjesto vrhunac društva lovaca sakupljača, pokušaj da se održe pred nadolazećom pojavom poljoprivrede...i da su na kraju odustali", rekao je Kler novinarima, koji su obilazili nalazište na poziv Ministarstva kulture Turske.

Nalazište datovano između 9.500 i 8.000 godine prije nove ere, vizuelno je prepoznatljivo po nekoliko iskopanih ovalnih kamenih temelja, sa očuvanim krečnjačkim stubovima isklesanim u obliku slova T, koji idu i do pet i po metara visine, ukrašenim brojim reljefima divljih životinja i znakova.

O nekadašnjoj veličanstvenosti Gobekli Tepea svedoči zadivljujuća replika dela nalazišta izgrađena u, pre nekoliko godina podignutom, arheološkom muzeju u obližnjem gradu Šanliurfa, gde se čuvaju i brojne kamene figure divljih životinja donijete sa nalazišta. Čak se u zvaničnoj brošuri "Gobekli Tepe: Nulta tačka u vremenu", dostupnoj turistima pri posjeti lokalitetu, sa potpisom Ministarstva kulture Turske, ističe, između ostalog, da je njihovo nalazište "oko 7.000 godina starije od piramida i Stonhendža".

Lokalitet opažen 1963. godine počeo je prvi da istražuje tek 1995. nemački arheolog Klaus Šmit (1953-2014), koji je do svoje smrti verovao da se tu nalaze ostaci "prvih svetskih hramova", jer nije pronašao dokaze stanovanja i dovoda vode u sušnom području gornje Mesopotamije. Međutim, Kler podseća na rezultate arheoloških istraživanja koja poslednjih nekoliko godina ukazuju na postojanje cisterni, kao i da, pored ovalnih prostorija, lokalitet ima ostatke nekoliko četvrtastih zdanja, sa delićima alata i drugim tragovima početaka sedelačkog načina života.

"Mislim da su ljudi ovde stanovali čitavo vrijeme, svih 1.500 godina. Možda je u rano doba bilo manje sedelačko, a više pokretno stanovništvo. No bili su to lovci koji su uvijek pokretni, čak i kad su bili sedeoci", naveo je arheolog tokom obilaska lokaliteta.

Kler je ponovio da su Gobekli Tepe činila višenamjenska zdanja, od kojih se neka mogu nazvati hramovima, ali čitavo nalazište nije bilo samo svetilište, upravo zbog postojanje prostorija za stanovanje, uz obredne delove. Kao razlog konačnog napuštanja staništa na brdu, Kler pretpostavlja da je razvoj zemljoradnje odveo stanovništvo na nizinsko plodnije tle, a lokalitet je potom zatrpan djelomično namjerno, a djelomično erozijom viših delova brda.

Sondažna ispitivanja pokazala su da je do sada istraženo manje od deset posto Gobekli Tepea, a sada se uporedo sa iskopavanjima sprovode konzervatorski radovi na nalazištu, koje je u međuvremenu uvršteno na Uneskovu listu svetskog nasleđa. "Zašto je ovo važno nalazište i zašto je u Unesku?

Prethodno imamo pećinske crteže, a ovde prvi put imamo ovakve ukrase ljudskom rukom na građevini. Ovo je mali uvid u poglede i vjerovanja ljudi od prije 10, 11.000 godina, što je potpuno jedinstveno", naglasio je Kler.

Odgovarajući na pitanje agencije Tanjug kakva je budućnost iskopavanja na Gobekli Tepeu, Kler je rekao: "Ako smo za 25 godina iskopali manje od deset posto, možete zamisliti koliko nam još preostaje posla. To treba da rade generacije, stotinu godina, slično nalazištima kao što je bila Troja".

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana