Vjetrenjače stare hiljadu godina i danas rade VIDEO
U selu Nashtifan u sjevernoistočnom Iranu živi Mohamad Etebari, posljednji čuvar antičke tradicije.
Etebari je posvetio svoj život čuvanju istorijskih vjetrenjača (ili mlin na vjetar) koje i danas rade.
Ali, on ne zna koliko će dugo živjeti, dok mladi i nisu pretjerano zainteresovani da se posvete ovoj tradiciji. Bez njegove brige, vjetrenjače koje su smjestile ovo mjesto na turističku mapu, mogle bi da prestanu da rade.
“Čist vazduh tjera vetrenjače da se okreću, vazduh zbog kojeg svi dišemo", kaže Etebari.
Napravljene od prirodne gline, slame, drveta... vjetrenjače melju zrna u brašno skoro hiljadu godina. Vertikalna osa slična je kao u onim vjetrenjačama koje datiraju iz, blizu 500 godine nove ere.
Svaka vjetrenjača sastoji se od osam komora, a u svakoj komori je šest oštrica. Jak vjetar ulazi u komore i pokreće oštrice, koje melju zrna. Strukture su visoke skoro 20 metara.
Ova oblast poznata je po jakim vjetrovima, pa je naziv Nashtifan nastao od riječi koje znače "jake oluje".
Vjetrenjače su 2002. godine prepoznate kao nacionalno naslijeđe, ali njihova budućnost je nesigurna. Etebari i dalje ne zna ko će se brinuti o vjetrenjačama kada njega ne bude. A danas postoje i lakši načini za mljevenje zrna, piše National Geographic.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
