Naukom protiv kriminala

Prvi čovjek Kalija, trećeg po veličini kolumbijskog grada, studirao je epidemiologiju na prestižnom američkom univerzitetu Harvard. Koristeći se alatima koji se upotrebljavaju za borbu protiv raznih epidemija, Gerero je uspio u svom drugom mandatu da smanji broj ubistava u gradu.

- Pretpostavljam da će do kraja godine broj ubistava iznositi 58 ili 59 na 100.000 stanovnika - rekao je Gerero na početku svog drugog mandata. On je svoj prvi mandat gradonačelnika imao od 1992. do 1994. godine da bi se prije dvije godine opet vratio na čelo Kalija.

- Još imamo visok stepen kriminala i ubistava, ali prošle godine imali smo 81 ubistvo. Sada smo sigurni da se situacija popravlja - kazao je Gerero.

Gradonačelnik dodaje da su najnovija tehnologija i forenzika, slična onoj koja se viđa u televizijskim emisijama, pomogli u smanjenju nasilja u gradu.

Ipak, najviše uspjeha imao je sa metodima koje epidemiolozi koriste u borbi protiv nepoznatih bolesti. On je izmislio inovativan "epidemiološki pristup" koji nasilje tretira kao zaraznu bolest čije je širenje određeno nivoima faktora rizika. Njegov metod je kasnije usvojio gradonačelnik Bogote Antanus Mokus i nekoliko drugih gradova u Kolumbiji.

- Uvijek pretpostavljamo da ima više uzroka epidemije. Tajna je da se otkriju različiti faktori rizika da bi se mogli pozabaviti sa njima. Takođe je bitno da se procjenjuju dobijeni rezultati - otkrio je Gerero.

Sve ovo danas zvuči kao logično ponašanje, ali prije nego što je gradonačelnik započeo sa sličnom idejom 1992. godine, niko nije razmišljao o pristupu urbanom nasilju kao epidemiji. U to vrijeme broj ubistava je iznosio 126 na 100.000 stanovnika. Takođe je bila rasprostranjena pretpostavka da je najveći broj smrtnih slučajeva bio povezan sa djelovanjem Kali kartela.

Međutim, nakon pažljive analize slučajeva ubistava pokazalo se da postoje i drugi faktori - alkohol i oružje. Zato je Gerero odlučio da se prvo pozabavi sa ova dva uzroka.

- Postoji studija, objavljena u američkom "Žurnalu epidemiologije", koja pokazuje da tokom perioda kada se uvode restrikcije na nošenje oružja i prodaju alkohola nivo ubistava pada za 35 odsto - kaže Gerero. Bogota je imala isto iskustvo i postignut je pad nivoa ubistava.

Nakon što je završio svoj prvi mandat epidemiolog je radio za Panameričku zdravstvenu organizaciju i Interameričku razvojnu banku, što mu je pomoglo da primijeni svoj metod u 18 zemalja širom južne i srednje Amerike.

Međutim, tokom ovog perioda njegov rodni grad je prestao da koristi epidemiološki metod. Kada se vratio na funkciju, morao je sve raditi ispočetka, morao je postaviti novu dijagnozu.

- Ono što smo tada pronašli je da je veliki broj ubistava povezan za organizovanim kriminalom. Bila su tu ubistva sa predumišljajem, ubistva koja često uključuju automatsko oružje i slično - ispričao je Gerero.

On je zato stupio u kontakt sa federalnom vladom i ubijedio ih da primijene istu strategiju korišćenu za razbijanje narko-kartela prije 20 godina. To je uključivalo korišćenje specijalnih jedinica policije i pravosudnih organa, da bi u potpunosti bile razbijene kriminalne grupe.

Nakon dvije godine počeli su se pojavljivati prvi rezultati. - Istina je da nije sve nasilje povezano sa kriminalom - kaže gradonačelnik dodajući da je borba protiv nejednakosti osnov za dugotrajno rješenje problema. Ističe da postoji mnogo stvari koje se mogu uraditi u međuvremenu. Prema njegovim procjenama, uloženim radom u proteklih 12 mjeseci spaseno je više od 400 života.

Nagrada

Zalaganja su Rodrigu Gereru donijela prvu "Rus" nagradu, koju mu je dodijelio Institut za metriku zdravlja u Vašingtonu. Međutim, inovativni gradonačelnik ima druge pobjede na umu.

- Kada sam ponovo izabran za vođstvo Kalija, obećao sam da ću spustiti nivo ubistava na 60 na 100.000 stanovnika. To je već urađeno i moj novi cilj je 45 ili 40 - kaže Gerero, dodajući da postoji prostor za unapređenje i ako se radi naporno, mogu se postići dobri rezultati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.