Zlo bilo, zlo i prošlo

Glas Srpske
Zlo bilo, zlo i prošlo

Za desetak godina u Vidovu Selu rođeno četvoro djece, a umrlo devedeset i dvoje mještana... U selu danas teče novi život blizu tri stotine srpskih povratnika

PRIČAO bi danas Lazar Bajić o zlu vremenu Drugog svjetskog rata, ali i mukama za posljednjeg, otadžbinskog, koji je i Vidovu Selu kod Drvara donio nedobro. Donio crne marame i grobove umorenih i poginulih. I zbjegove, nalik na one iz četrdeset i treće godine prošlog i vijeka i milenijuma. Rata koji je donio izbjeglištvo poslije koga se na djedovinu vratilo gotovo osamdeset odsto predratnih seljana ove pitomine, petnaestak kilometara udaljene od Drvara. Pričao bi Lazar Bajić o Mariji Bursać, prvoj ženi narodnom heroju Jugoslavije, koja je u Vidovu Selu skončala svoj život. O Mariji, heroini Titovog vremena, koja je ranjena pjevajući na nosilima sa sobom u grob odnijela sav prkos i ponos naroda herojskog kraja. Pričao bi Lazar Bajić namjerniku i o zlu koje je snašlo Sretu Kneževića, komšiju mu, koji je u ratu u jesen 1995. izgubio majku, oca i brata. Hrvati su ih umorili na kućnom pragu. Poslije pronalaska posmrtnih ostataka, identifikacije i njihove sahrane, Sreto je u šljiviku ponad kuće pronašao i jednu lobanju. Ni danas ne zna da li je ona od majke ili brata, pošto su oboje sahranjeni bez glave. Ali... U selu je danas i drugih priča. Poput one o Neđi Gvozdenoviću, vječitom šeretu, koji je seljane zadužio dosjetkama, svojim divanom, rukotvorinama, darom da od prirode otrgne i namjerniku daruje ono što bi samo on vidio... A taj Neđo Gvozdenović bio je i najdraži učitelj u bivšoj nam zemlji, ali i čovjek sa sedam zanata. Prije i iznad svega prosvjetar. Cijelog radnog vijeka učio je djecu kako se postaje čestit i veliki. Kako se postaje čovjek među ljudima. U selu je danas i priča poput one o Mići i Đuri Šešumu, koji za deset povratničkih godina još nisu dobili struju. Ili o Miloradu Aleksiću koji je teške godine arbajtovanja proveo u inostranstvu i koji u rodom Vidovom Selu namjerava da započne "neku zanimaciju" od koje bi, kako je rekao, moglo da živi i nekoliko mlađih ljudi povratnika. Ili o Igoru Aleksiću, mladom čovjeku, tridesetogodišnjaku, koji je na djedovinu iz izbjeglištva doveo i suprugu koja mu je prije nekoliko mjeseci rodila kćerkicu. - Đed Miloš bio je prije posljednjeg rata rekorder BiH u proizvodnji ovčijeg mesa. Tamo gdje je on stao, ja nastavljam. Zakleo sam se. Zato sam se i vratio... Neću mog đeda obrukati. Učio me i naučio da sve što čovjek ima mora da zaradi samo svojim radom. I zato sam ostavio pos'o u Banjoj Luci, zasuk'o rukave, uzeo za ruku moju suprugu i pravac Vidovo Selo. Zar da pored Vidova Sela ostanem na asfaltu. E neću... Ovdje je hljeb ljepši. Jeste da se teže zaradi, ali slađe ga je jesti kad se namučiš - istakao je Igor i dodao kako se "nikakvog posla ne stidi kako bi zaradio za sebe i svoju porodicu". - Zlo jeste bilo, ali zlo je i prošlo. Teško je i danas. Ali zar danas može nešto biti teže od rata i ratnih strahota. Danas sjedem pred brvnaru, predem i sjećam se svega. I uvijek sa nadom da nam se više nikad ne ponovi zlo devedesetih godina - istakla je starica Nada Rujević. S. SABLjIĆ Sudbina U Vidovu Selu danas se može čuti i priča o četvoro djece, rođene poslije povratka njihovih roditelja na djedovinu. Ali i o 92 umrla seljana u deset godina povratka u Vidovo Selo. - Sudbina je to svih naseobina u koje su se vratile izbjeglice. Kamo sreće da je Vidovo Selo jedina priča o tome - istakao je Lazar Bajić. Tragovi zločina U Vidovu Selu, uoči Drugog svjetskog rata bilo je 145 domaćinstava sa oko 900 stanovnika... Pred posljednji rat u selu je bilo tek četiri stotine duša... Danas je u Vidovu selu tri stotine seljana, povratnika ... Za onog rata poginulo je 37 Vidovljana, Titovih boraca. Tu je i četrnaest žrtava fašističkog terora... Ovaj posljednji ugasio je živote mnogo manje srpskih boraca i civila. Ali su zato tragovi zločina hrvatske vojske u Vidovu Selu bili daleko krvaviji. Smrti surovije, a vrijeme crnje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana