Zafranović sutra u Banjaluci predstavlja filmski projekat "Djeca Kozare"
BANjALUKA - Reditelj Lordan Zafranović predstaviće sutra u Banjaluci filmski projekat "Djeca Kozare", najavljeno je iz Udruženja filmskih radnika "Vizantija".
Predstavljanje projekta zakazano je za 12 časova u Banskom dvoru - Kulturnom centru, a zbog epidemiološke situacije organizovano je samo za predstavnike medija.
Jedan od najvećih eksjugoslovenskih i evropskih filmskih autora Lordan Zafranović rekao je nedavno za "Glas Srpske" da će se tokom boravka u Banjaluci sastati sa kulturnim radnicima iz Srpske s kojima će razgovarati o svojim planovima da snimi film "Djeca Kozare".
Istakao je da je cilj posjete da se pronađu eventualni partneri iz Srpske koji bi finansijski podržali snimanje ovog istorijskog filma koji se bavi stradanjem djece sa Kozare u vrijeme NDH.
Naglasio je da ni nakon svih peripetija u vezi sa scenarijem nije odustao od snimanja ovog filma.
Filmski centar Srbije je sredinom prošle godine odlučio da finansijski podrži snimanje ovog filma, ali, kako kaže Zafranović, radi se o sredstvima koja nažalost nisu dovoljna za snimanje jednog ovako velikog i zahtjevnog filmskog projekta na kojem on radi već gotovo 30 godina.
- Vidjećemo šta će biti u Banjaluci. U svakom slučaju pokušaću da nađem i kooproducente u Hrvatskoj, jer mislim da je i njoj potreban jedan ovakav film i da je to način da ona sa sebe skine tu sjenu ustaštva – poručio je tada Zafranović koji posljednjih desetak godina živi i radi u Pragu.
U intervjuu koji je ranije dao za Srnu rekao je da priželjkuje da snimanje filma "Djeca Kozare" počne na jesen ove godine, te poručio da nije spreman na nikakve kompromise i takozvana ublažavanja.
Zafranović je naglasio da bi posebno želio da u filmu igraju glumci Nikola Kojo i Anica Dobra, te da premijera bude na Festivalu u Kanu.
On je istakao i da će djecu u filmu glumiti mališani sa Kozare, na kojoj se ta drama i dešavala.
- Cijeli film će se snimati na području Kozare. Na samom stratištu. Sa druge strane Une sagradićemo logor, koji bi mogao biti neka vrsta edukativnog centra za posjetioce, studente i istraživače - rekao je Zafranović.
On je ukazao i na sjajan scenario Arsena Diklića, koji je pisan prije 30 godina.
- Naravno da je kroz to vrijeme prošlo dosta novog iskustva koje ćemo ukomponovati unutar postojeće priče. Arsen Diklić je poznat kao pisac koji i o najsurovijim zločinima pokušava da priča na izrazito human način, ne optužujući nikoga unaprijed. Zanimljivo je kako obični ljudi, u trenutku kada im se to omogući, postanu zločinci - naveo je Zafranović.
Zafranović je ukazao na potrebu za istinom i tolerancijom na ovim prostorima.
- Kako do danas nisam mogao snimiti film o djeci Kozare, želim vjerovati da je i društvena klima na ovim prostorima to omogućila. Zemlje bivše Jugoslavije pomalo se demokratizuju i gotovo sve zaklinju na antifašizam, kao temelj svih ideologija koje su nastale poslije raspada Jugoslavije. Taj potez se dugo čeka - da se elite pojedinih naroda izvine i zamole za oproštaj za zločine koje su počinili predstavnici tih naroda u Drugom svjetskom ratu i u nedavnom ratu na Balkanu - rekao je Zafranović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
