Učesnici marša "Stazom egzodusa" iz Tumara krenuli ka Stogu
DOBOJ - Kolona od oko 500 učesnika marša "Stazom egzodusa 2024" krenula je od sela Tumare na Ozrenu ka naselju Stog kod Vozuće u opštini Zavidovići povodom obilježavanja 29 godina od progona Srba sa područja Vozuće, doline rijeke Krivaje i južnog Ozrena.
Prije marša učesnici su prisustvovali bogosluženju u Crkvi Presvete Trojice u Tumarama i primili blagoslov.
Organizator marša je Zavičajno udruženje Zavidovićana iz Doboja, čiji je predsjednik Zoran Blagojević rekao da u maršu učestvuju građani iz Doboja, Petrova, Dervente, Modriče, Vukosavlja, Bijeljine, Prnjavora, Srpca, Beograda i ostalih mjesta.
Blagojević je poručio da se već godinama na ovaj način želi poslati poruka da se i dalje traga za tijelima 129 nestalih boraca i civila, te ukazati na necivilizacijsku politizaciju pronalaska nestalih Srba od Instituta za nestala lica BiH.
On je istakao da maršom žele podsjetiti na stradanja i zvjerske zločine nad Srbima i da zločinci moraju biti kažnjeni.
Među učesnicima su pomoćnik ministra za rad i boračko-invalidsku zaštitu Republike Srpske Nebojša Vidaković, načelnik opštine Petrovo Ozren Petković, predsjedmik BORS-a Radan Ostojić, predsjednik Republičkog udruženja porodica nestalih Isidora Graorac, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.
Učesnici će se kretati stazom dugom 22 kilometra.
Riječ o kamionskom putu, koji ide pravcem Brijesnica Gornja-Kvrga-Malčići-Borovci-Lozna-Stog, kojim su se Srbi iz Vozuće i doline Krivaje povlačili pred pripadnicima takozvane Armije BiH.
Nakon marša, građani će se okupiti kod Crkve Svetog Đorđa u Stogu, u kojoj se nalazi spomen-obilježje poginulim i nestalim borcima, gdje će biti služena liturgija, te položeni vijenci na spomen-kapeli u izgradnji u znak sjećanja na 21 svirepo ubijenog srpskog vojnika i civila čiji su posmrtni ostaci, mahom obezglavljeni, pronađeni nakon završetka rata.
Srbi iz Vozuće protjerani sa vjekovnih ognjišta u ofanzivi takozvane Armije BiH, koja je, u zavisnosti od jedinice i smjera napada neprijateljskih snaga, nosila nazive "Uragan 95", "Farz 95" i "Badr al Bosna".
Masovno stradanje Vozućana trajalo je od 10. do 24. septembra 1995. godine usljed ofanzive 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i odreda "El mudžahedin", te NATO bombardovanja potpomognutog njihovim jedinicama za brza dejstva, kao i pakistanskim kontingentom međunarodnih mirovnih snaga.
Tada je spaljeno 30 srpskih sela, protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova, ubijeno 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila, dok se za većim brojem još traga.
Padom Vozuće okončano je protjerivanje i etničko čišćenje Srba sa područja zeničke regije, započeto 1992. godine.
Zbog stravičnih zločina nad Srbima Vozuće i Zavidovića trenutno su osućeni samo ratni zločinac i nekadašnji načelnik Generalštaba tzv. Armije BiH Rasim Delić na tri godine pred Haškim tribunalom, kao i ratni zločinac, komandant Trećeg korpusa tzv. Armije BiH Sakib Mahmuljin, koga je Apelaciono vijeće Suda BiH pravosnažno osudilo na osam godina zatvora, koje ne izdržava nakon bjekstva iz BiH.
Mahmuljin je jedan od devetnaest identifikovanih i djelimično identifikovanih lica, pripadnika tzv. Armije BiH i stranih dobrovoljaca protiv kojih su podnesene krivične prijave o zločinima počinjenim nad Srbima na području Ozrena i Vozuće u julu i septembru 1995. godine.
Povezane vijesti:
Autobusi sa učesnicima marša "Stazom egzodusa" krenuli ka Tumarama
Od masovnog stradanja Vozućana prošlo 29 godina: Marš pun ogorčenja
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.