Tužilac kažnjen da bi bio uklonjen iz istrage

Prvostepena disciplinska komisija VSTS-a donijela je odluku o izricanju javne opomene Haliloviću, protiv kojeg je vođen disciplinski postupak zbog navodnog spornog rada na istrazi u predmetu ratnog zločina nad pripadnicima srpskog naroda. Disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović u postupku je tvrdio da Halilović šest godina i devet mjeseci nije preduzimao nikakve radnje na predmetu ratnog zločina koji se tiče ubistava osam osoba u jednom logoru u BiH.

Izvor "Glasa Srpske" iz pravosuđa na nivou BiH kazao je da je postupak protiv Halilovića iskonstruisan.

- O tome svjedoči i činjenica da disciplinska komisija nije donijela odluku jednoglasno, a malo je falilo da on ne bude kažnjen. Halilović je materijalnim dokazima i svjedocima dokazao da nije mogao da postupa u jednostavnijim predmetima, jer je prioritet stavljao na složene predmete ratnih zločina kao što zahtijeva i Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina - kaže izvor "Glasa Srpske".

Ističe da Halilović nije trebalo da bude kažnjen ni opomenom.

- On nikako nije mogao da radi na predmetima druge kategorije jer je glavni tužilac Tužilaštva BiH potvrdio sve planove i donio odluku za svaki predmet koji će biti u prvoj, a koji u drugoj kategoriji - kaže naš sagovornik i dodaje da bi i u slučaju da su optužbe na račun Halilovića dokazane, za propuste bio odgovoran glavni tužilac Goran Salihović.

Tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin i njegova bivša koleginica Vesna Budimir, te nekadašnji predsjednik VSTS-a i aktuelni predsjedavajući Nadzornog tijela za sprovođenje Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina Milorad Novković posvjedočili su da Halilović nikako nije mogao da postupa u jednostavnijim predmetima dok ne budu završeni složeni predmeti iz prve kategorije. Barašin je u toku postupka rekao da je Halilović radio na predmetima "Kalinovik" i "Nevesinje" koji su bili vrlo osjetljivi i teški.

- Radilo se o komandnoj odgovornosti i udruženom zločinačkom poduhvatu. U jednom periodu je sam radio na tim predmetima jer nije imao ni stručnog saradnika. Halilović je radio i po 12 časova dnevno - posvjedočio je Barašin.

Halilović, koji je sada tužilac u Federalnom tužilaštvu, rekao je u završnoj riječi da će biti poslata opasna poruka svim tužiocima ako bude disciplinski kažnjen zbog toga što je stavljao prioritet na složene predmete ratnih zločina umjesto da radi jednostavnije slučajeve.

- Istina je da nisam radio na predmetu zbog kojeg su otvorili postupak protiv mene, ali samo zato što je manje složen predmet po Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina koja nalaže stavljanje prioriteta na najteže slučajeve. U mojim planovima vidi se da je taj slučaj predviđen za 2016. godinu. Dakle, nisam počinio prekršaj - rekao je Halilović.

Sa Halilovićem juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

Član Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH Milan Mandić kaže da je Halilović pokrenuo provjere u osjetljivim predmetima.

- Halilović je u vezi sa mahinacijama sa nestalim osobama trebalo da sasluša člana Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica Amora Mašovića. Odmah mu je namješten disciplinski postupak zbog navodnog nerada kako bi bio skinut s tog slučaja - kaže Mandić.

Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je 2008. godine i nalaže da najosjetljiviji predmeti budu završeni za sedam, a svi ostali u roku od 15 godina.

Halilović ima pravo na žalbu, o kojoj će odlučivati Drugostepena disciplinska komisija VSTS-a.

Vesna Ilić

Disciplinska komisija VSTS-a kaznila je tužioca Tužilaštva BiH Vesnu Ilić smanjenjem plate za 20 odsto na tri mjeseca zbog sporog rada na dvjema istragama ratnih zločina nad Srbima. Ilićevoj je plata smanjena nakon što je priznala da duže od sedam godina nije radila na tim predmetima. Prijavu protiv nje podnijele su porodice srpskih žrtava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.