Sutra o zakonu o JMB

Agencije
Sutra o zakonu o JMB

Sarajevo - Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH odlučivaće sutra o zahtjevu Savjeta ministara BiH da po hitnom postupku budu razmotreni Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju /JMB/ BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH.

Ovaj dom odlučivaće sutra i o zahtjevu Savjeta ministara BiH da po hitnom postupku budu razmotreni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama BiH.

Prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju BiH registraciona područja prilagođena su teritorijalnoj organizaciji BiH, u skladu sa Ustavom BiH i Izbornim zakonom, što znači da ima devet područja unutar entitetskih linija i Brčko distrikta, i to tri u Republici Srpskoj, jedan u Brčko distriktu i pet u Federaciji BiH.

Ovim prijedlogom definisano je da jedinstveni matični brojevi izdati prema dosadašnjim propisima ne podliježu promjeni.

Neizglasavanje ovog zakona izazvalo je 6. i 7. juna demonstracije pred zgradom institucija BiH, blokadu rada institucija i "talačku krizu".

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH utvrđen je s ciljem primjene odluke Ustavnog suda BiH i u određenim slučajevima olakšavanja sticanja državljanstva BiH u skladu sa Evropskom konvencijom o državljanstvu.

Dopunama zakona precizirano je da dijete koje je rođeno u inostranstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u trenutku njegovog rođenja, stiče državljanstvo BiH porijeklom, pod uslovom da do navršene 23 godine podnese prijavu nadležnom tijelu BiH.

Prema izmjenama zakona, boravak u BiH kao uslov za sticanje državljanstva BiH naturalizacijom sa dosadašnjih 13 godina smanjuje se na osam godina.

Osobama kojima je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, otpustom ili po sili zakona omogućava se dobijanje državljanstva BiH ako imaju odobreni privremeni boravak na teritoriju BiH najmanje posljednju godinu prije podnošenja zahtjeva ili stalni boravak.

Ova izmjena važna je posebno zbog činjenice da BiH, zbog odbijanja drugih država, nikada nije zaključila ugovore o dvojnom državljanstvu sa značajnim brojem država u kojima živi veliki broj građana BiH.

Brisan je član 18. osnovnog zakona o gubitku državljanstva po sili zakona sticanjem državljanstva druge države, kako bi se otklonila opasnost za državljane BiH koji su stekli ili stiču državljanstvo druge države.

Kako bi se onemogućilo da državljanstvo BiH dobiju kriminalci, ratni zločinci ili teroristi, dopunama Zakona propisano je da stranac za dobijanje državljanstva mora predočiti dokaze da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim u slučajevima kada se taj dokaz ne može razumno zahtijevati /na primjer apatridi/, da ne predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH, da ima obezbijeđen izvor prihoda za vlastito izdržavanje, da je izmirio sve poreske, odnosno finansijske obaveze, da mora potpisati izjavu da prihvata ustavni poredak BiH, te da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva.

Izmjenama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH poboljšava se osnovni zakon, uvode u praktičnu primjenu propisi u vezi sa elektronskim potpisom, te preciziraju uslovi za prijavu i odjavu prebivališta radi unapređenja bezbjednosti ličnih dokumenata.

Prema izmjenama ovog zakona, državljani BiH mogu prijaviti, odnosno odjaviti prebivalište ili boravište i adresu stanovanja elektronskim putem kod nadležnih tijela i to bezbjednim elektronskim potpisom ovjerenim kvalifikovanom potvrdom.

Izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama precizira se novi rok važenja pasoša od deset godina, te uvodi mogućnost podnošenja zahtjeva za izdavanje putne isprave putem mobilne stanice licu kojem je zbog starosti ili bolesti ograničeno kretanje.

Novim zakonskim rješenjem unapređuje se zaštita ličnih podataka i definiše izgled pasoša za izbjeglice i apatride, te omogućava izdavanje putne isprave raseljenim licima po mjestu boravka.

Poslanici će odlučivati i o zahtjevu klubova poslanika SDP-a i Saveza za bolju budućnost da po hitnom postupku bude razmatran Prijedlog zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom.

Ovaj prijedlog su 23. maja u proceduru dostavili predsjedavajući klubova SDP-a Saša Magazinović i SBB-a Mirsad Đugum.

On propisuje da će za perspektivnu nepokretnu vojnu imovinu, koja je obuhvaćena odlukom Predsjedništva BiH o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga /OS/ BiH Pravobranilaštvo BiH u roku od 30 dana podnijeti zahtjeve za upis prava vlasništva u zemljišne, katastarske i druge javne knjige.

Odluka se odnosi na ukupno 63 objekta, i to 39 u Federaciji BiH i 23 u Republici Srpskoj, koje koriste OSBiH, te jedan koji koristi Ministarstvo odbrane BiH.

Ministarstvo odbrane BiH trebalo bi u roku od 21 dan da dostavi dokumentaciju o nepokretnoj vojnoj imovini, koja je neophodna radi upisa.

Za imovinu koja nije obuhvaćena odlukom Predsjedništva BiH, a koja se vodi kao neperspektivna nepokretna vojna imovina za potrebe institucija BiH, /u kojoj su smještene ili će biti smještene institucije na osnovu odluke Savjeta ministara BiH/, predviđeno je da ih Pravobranilaštvo BiH u roku od 30 dana upiše u zemljišne, katastarske i druge javne knjige kao vlasništvo BiH.

Savjet ministara BiH u roku od sedam dana trebalo bi da dostavi potrebnu dokumentaciju o nepokretnoj vojnoj imovini koja je neophodna radi upisa prava.

Istovremeno se utvrđuje da se neperspektivna nepokretna vojna imovina na korištenju kod drugih subjekata ili koja se još nalazi u posjedu Ministarstva odbrane BiH knjiži u vlasništvo bez naknade drugim nivoima vlasti: opštinama, gradovima, kantonima, entitetima i drugim pravnim subjektima, gdje se ta imovina nalazi - to sve imajući u vidu funkcionalnu vezu korisnika i odgovarajućeg nivoa vlasti, u skladu sa odgovarajućim odlukama Ustavnog suda BiH i prijedlogom ove odluke.

Predstavnici Republike Srpske ranije su bili protiv usvajanja ovog zakona, zalažući se da u paketu budu riješena pitanja vojne i državne imovine.

Razmatranje po hitnoj proceduri zatražili su i poslanici Kluba delegata HDZ BiH za Prijedlog zakona o dopuni zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

Pred poslanicima će se u prvom čitanju naći Prijedlog zakona o programu zaštite svjedoka u Bih, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o krivičnom postupku BiH i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

Na dnevnom redu je ponovo i informacija o radu Tužilaštva BiH, nakon što je rasprava o ovoj tački nekoliko puta odgađana zbog neprisustvovanja sjednici Predstavničkog doma glavnog tužioca BiH.

Nakon što je rasprava odgođena u nastavku prošle sjednice, sutra će se pred poslanicima naći i Izvještaj o radu Savjeta ministara BiH za 2012. godinu.

Pred poslanicima će se naći i Godišnji izvještaj o realizaciji spoljnotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme, proizvoda dvojne i posebne namjene za 2011. godinu, Izvještaj o izdatim ispravama za spoljnotrgovinski promet oružja, vojne opreme, proizvoda dvojne i posebne namjene za 2012. godinu, te Izvještaj o radu i poslovanju BHRT-a za 2012. godinu i Finansijski plan BHRT-a i planovi programa za 2013. godinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana