Sudija Maksumić zlostavljao srpske zatvorenike, iznuđivao iskaze

Srna
Sudija Maksumić zlostavljao srpske zatvorenike, iznuđivao iskaze
Sudija Maksumić zlostavljao srpske zatvorenike, iznuđivao iskaze

Bijeljina - Nekadašnji Centar javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske podnijeli su dvije krivične prijave protiv sudije Suda BiH Šabana Maksumića pod optužbom da je zatvorenike srpske nacionalnosti fizički zlostavljao, lišavao prava na pravično i nepristrasno suđenje, iznuđivao iskaze, te naređivao stražarima da ih prisiljavaju i tuku dok ne potpišu unaprijed pripremljene izjave.

Prema izvještaju iz 2005. godine koji je u posjedu Srne, CJB Istočno Sarajevo tereti sudiju Maksumića da je iznuđivao iskaz od Sretka Damjanovića i lično naređivao stražarima da ga prisiljavaju i tuku dok ne potpiše unaprijed pripremljenu izjavu, što su oni i činili donoseći tekst izjave i prisiljavajući Damjanovića da potpiše.


Maksumić, koji je bio predsjedavajući Sudskog vijeća Suda BiH koje je juče prvostepeno oslobodilo komandanta takozvane Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića i pripadnika te vojske Sabahudina Muhića za zločine nad srpskim ratnim zarobljenicima u Srebrenici 1992. godine, tereti se i da je u svojstvu predsjednika Vijeća Okružnog vojnog suda u Sarajevu podržavao stanje protivpravnog zadržavanja Trive i Boška Guslov, produžavajući im pritvor uz paušalnu ocjenu "da se istraga nije mogla okončati iz opravdanih i objektivnih razloga, te da je u daljoj fazi istrage potrebno saslušati okrivljene, kao i provesti druge istražne radnje", bez navođenja konkretnih razloga za određivanje pritvora.

U to vrijeme, imenovani su se nalazili u nečovječnim uslovima života i boravka u Vojnom zatvoru, navodi se u dokumentaciji koja je u posjedu Srne.

Sudija Suda BiH Šaban Maksumić osumnjičen je i da je fizički zlostavljao zatvorenike srpske nacionalnosti u istražnom zatvoru "Viktor Bubanj", a u samom službenom izvještaju navedeno je da je sa još nekoliko sudija učestvovao u fizičkim zlostavljanjima zatvorenih Srba i potom izjavljivao kako su "tokom noći peglali četnike", ističe se u dokumentu koji je u posjedu Srne.

Prema istom izvoru, sudija Maksumić je u svojstvu osumnjičenog naveden u krivičnoj prijavi tadašnjeg Centra javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo od 2001. godine, pod optužbom da je u svojstvu ovlašćenog službenog lica lišavao građane srpske nacionalnosti - logoraše prava na pravično i nepristrasno suđenje u Okružnom vojnom sudu smještenog u objektima Okružnog vojnog zatvora takozvane Armije BiH u Sarajevu.

Takođe, ovim građanima nije izdavao na zakonu zasnovana rješenja o razlozima zadržavanja, odnosno određivanja mjere pritvora i produženja iste. "Na osnovu tako provedenog krivičnog postupka logoraši su procesualnim narušavanjem toka krivičnog postupka dovođeni u položaj da su bili lišeni prava na pravično i nepristrasno suđenje. Izricane su im 'pravosnažne' presude bez valjanih dokaza o krivici", navodi se u dokumentaciji.

Time je prijavljeni Makusmić, kao ovlašćeno službeno lice, omogućavao i ohrabrivao pripadnike Vojne policije takozvane Armije BiH, upravu i stražare Vojnog zatvora "Ramiz Salčin" na vršenje krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava nad građanima srpske nacionalnosti.

U istoj prijavi naveden je i primjer kada je sudija Maksumić vodio krivični postupak koji se odnosio na ubistvo porodice Krajišnik. Tada je Maksumić jednog od optuženih oslobodio zbog navodnog nedostatka dokaza, postupak nikad nije obnovljen, a izvršiocima je izrekao samo mjeru obaveznog liječenja i posmatranja u neuropsihijatrijskoj ustanovi, navodi se u dokumentu koji je u posjedu Srne.

"Pred Okružnim vojnim sudom u Sarajevu suđenje Srbima za ista krivična djela bilo je strože nego muslimanima, a Srbi su često optuživani za krivična djela koja ne postoje. Vršene su razne mahinacije, povrede zakona, lažno optuživanje, a sve s ciljem da se Srbi što strože osude", navodi se u dokumentu.

O svemu ovom, kao i prethodno navedenom svjedočio je Marko Mikerević koji je tokom rata obavljao dužnost sudije porotnika u Okružnom vojnom sudu u Sarajevu.

O slučajevima fizičkog zlostavljanja srpskih logoraša, svjedok Mikerević je izjavio da je u pauzama suđenja sudija Maksumić, zajedno sa drugim sudijama, pričao kako su prethodne noći u zatvoru tukli "četnike" i da su tako trenirali boks, uz napomenu da su sve sudije i tužioci u kancelarijama Suda imali krevete za spavanje, pa su i noći boravili u zgradi Suda.

Takođe, jedna od preživjelih žrtava Nada Tomić je u svojoj izjavi navela da je sudija Maksumić od nje eksplicitno zahtjevao da da izjavu koja ide u prilog, kako je rekao, "njihovim zahtjevima", te da je ona na taj način osuđena na tri godine zatvora, dok je istovremeno osudio Srbe Eraka i Damjanovića na smrtne kazne.

Sudija Maksumić i "njegove metode rada" spominju se i u drugim izjavama preživjelih logoraša, o čemu postoji dokumentacija.

Kao sudija Prvostepenog vijeća Odjeljenja jedan Suda BiH Šaban Maksumić je, između ostalog, sudio i u predmetima protiv lica srpske nacionalnosti - Ljubiša Vranješ i Mladen Milić koji su prvostepeno osuđeni na po sedam godina zatvora, Jasko Gazdić prvostepeno osuđen na 17 godina, Predrag Kujundžić na 22 godine /pravosnažno 17/, u predmetu "Mejakić i drugi" tri optužena prvostepeno su osuđena na 59 godina zatvora, Momir Pelemiš i Slavko Perić prvostepeno osuđeni na 16 i 19 godina /pravosnažno Pelemiš oslobođen, Perić osuđen na 11 godina zatvora/, Momir Savić prvostepeno osuđen na 18 godina, Bosiljko i Ostoja Marković prvostepeno osuđeni na po 10 godina, a to je i prvi slučaj pred Sudom BiH da je tokom krivičnog postupka u predmetu ratnog zločina dosuđena novčana naknada oštećenom licu. Predsjedavajući Sudskog vijeća u predmetu "Marković" bio je sudija Maksumić.

Sa druge strane, sudija Maksumić je, primjera radi, za zločine nad srpskim civilima u Srebreniku nepravosnažno osudio Ibračević Ekrema na samo tri godine, dok su istom presudom ostala dvojica optuženih oslobođeni.

Takođe, sudija Maksumić je kao predsjedavajući Prvostepenog vijeća Indiru Kamerić osudio na samo tri godine zatvora /ispod zakonskog minimuma/, a prilikom izricanja presude rekao je da su olakšavajuće okolnosti i to "što je optužena prema oštećenim pokazala poštovanje i da radnje nisu teške". U drugostepenom postupku kazna je minorno povećana i to od još jednog ratnog sudije Redžiba Begić koji je bio predsjedavajući Vijeća.

U svoj sudskoj biografiji Šaban Maksumić osudio je 19 lica srpske nacionalnosti na 263 godine zatvora, a pravosnažno je osuđeno njih 18 na 227 godina zatvora, dok je na drugoj strani nekim od optuženih Bošnjaka izricao kazne ispod zakonskog minimuma.

Prema podacima iz biografije na zvaničnoj internet stranici Suda BiH Šaban Maksumić je 1992. godine izabran za sudiju u Okružnom vojnom sudu u Sarajevu, a nakon rata za sudiju Višeg suda u Sarajevu, odnosno Kantonalnog suda u Sarajevu. Od 2004. godine je sudija Suda BiH.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana