Sud BiH odugovlači donošenje odluke o Oriću

Goran Maunaga 26.03.2018 12:06

Sarajevo - Sud BiH još nije donio odluku o žalbi Tužilaštva BiH na oslobađajuću prvostepenu presudu ratnom komandantu Armije RBiH u Srebrenici Naseru Oriću, iako je tom sudu upućena još prije tri mjeseca.

Advokati i predstavnici institucija RS koji se bave problematikom ratnih zločina ističu da odugovlačenje Suda BiH prilikom odlučivanja o žalbama nije neuobičajeno, ali da u ovom slučaju ima razloga za sumnje da se to radi namjerno, jer Tužilaštvo ima dobre argumente za obaranje prvostepene presude, prije svega jer je zasnovana na dokazu koji nije izveden na glavnom pretresu, što je automatski razlog za validnu i osnovanu žalbu.

Sud BiH oslobodio je u oktobru 2017. Orića i njegovog saborca Sabahudina Muhića odgovornosti za ratni zločin, odnosno ubistvo trojice srpskih zarobljenika na području Srebrenice 1992. godine. Sud je strankama presudu dostavio tek dva mjeseca kasnije, nakon čega je Tužilaštvo BiH zatražilo da oslobađajuća presuda Oriću bude ukinuta uz obrazloženje da je zasnovana na nepostojećim dokazima i da je isti dokaz tretiran različito prilikom objavljivanja presude i u pisanom otpravku, čime je prekršen Zakon o krivičnom postupku.

U Sudu BiH kažu da je pretresno vijeće spis predmeta, zajedno sa žalbom na nepravosnažnu prvostepenu presudu uputilo vijeću Apelacionog odjeljenja Suda BiH na postupanje.

- Zakonom nije predviđen prekluzivni rok za odlučivanje po žalbi u takvim slučajevima. To zavisi, između ostalog, i od zaduženosti sudija u drugim predmetima koji su ranije zaprimljeni - kažu u Sudu BiH.

Advokat Milan Romanić kaže da nije neuobičajeno da žalbeni postupci u Sudu BiH čekaju na pokretanje po nekoliko mjeseci, uz razne izgovore.

- To ne bi trebalo da bude tako. Tačno je da zakonom nije predviđen rok, ali to traje godinama, pa bi moglo da se riješi zapošljavanjem sudija, ako su već, kako tvrde, prezaduženi velikim brojem predmeta. To može biti i izgovor, jer su otezanja u žalbenim predmetima baš česta - kaže Romanić. Dodao je da je u jednom predmetu na koji je upućena žalba čekao čak šest mjeseci na pokretanje žalbenog postupka.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i žrtava rata Milorad Kojić kaže da je presuda zasnovana na paušalnim ocjenama, umjesto na zakonom utvrđenim činjenicama.

- Ako je postupajući tužilac napisao žalbu onako kako treba, u žalbenom postupku slijedi osuđujuća presuda. Između ostalog, ne postoji dokaz o kojem je u javnoj objavi na izricanju presude Oriću i Muhiću govorio predsjedavajući sudskog vijeća Šemsudin Maksumić. Na njemu je zasnovano obrazloženje presude, a pošto ga nema, prekršen je Zakon o krivičnom postupku - kaže Kojić.

I samo suđenje Oriću pratili su brojni sumnjivi događaji. Između ostalih, Orić je pušten da se slobodno kreće, a kasnijim ukidanjem mjera zabrane data mu je mogućnost da utiče na svjedoke i cijeli proces. Podnesena je anonimna prijava protiv postupajućeg tužioca Miroslava Janjića za primanje mita, što je završilo hapšenjem inspektora Odjeljenja za ratne zločine SIPA Dženane Omerhodžić.

Bošnjačkim udruženjima u krugu Suda BiH tolerisano je stalno vrijeđanje tužioca i porodica srpskih žrtava, dok je Sud BiH srpska udruženja upozorio da se ne oglašavaju da ne bi vršili pritisak na sud.

Nelogičnosti

Argumenti Tužilaštva za ukidanje presude

- Pisani otpravak presude mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena u sudnici, a zbog razlike je nerazumljiva i protivrječna sama sebi i razlozima presude

- S obzirom na to da je presuda sačinjena uz obrazloženje zasnovano na nepostojećem iskazu koji nije predočen na glavnom pretresu, pogrešno je i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.