Šehić: Zbog političke neodgovornosti BiH još neće imati Izborni zakon
Sarajevo - Bivši član Centralne izborne komisije /CIK/ BiH Vehid Šehić smatra da, zbog političke neodgovornosti nosilaca zakonodavne vlasti, BiH još neće imati izborni zakon u kojem će biti otklonjene sve diskriminatorske odredbe, imajući u vidu i činjenicu da bi se za to morao promijeniti Ustav BiH i entiteta.
"Neće se još implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima žZornićž, žSejdić-Finciž, žPilavž i još nekim", rekao je Šehić.
Među ovim odlukama, dodao je on, najvažnija je ona u slučaju "Zornić", jer se tom odlukom svim građanima omogućava aktivno i pasivno biračko pravo.
"Kada se bude implementirala, riješiće se mnoge diskiriminatorske odredbe, posebno ona koja je u skladu sa Evropskom konvencijom, ali i paktom o građanskim političkim pravima da svaki građanin ima to aktivno-pasivno biračko pravo", pojasnio je Šehić za "Oslobođenje".
Kada je BiH primljena u Savjet Evrope, podsjetio je on, tada su jedan od uslova koji se mora ispuniti bile i izmjene Izbornog zakona, da se ukinu sve ove diskriminatorske odredbe, a ta obaveza postoji 16 godina.
"Možemo imati najbolje zakone, ali ako se oni ne provode, imamo anarhiju predstavnika u zakonodavnoj vlasti", ocijenio je Šehić.
Napominjući da su sve odluke nužne, on je istakao da je prioritetna odluka Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, jer su njom van snage stavljene određene odredbe Izbornog zakona BiH, naročito člana 20.16 koji govori o broju delegata iz svakog kantona u Domu naroda na način kako je utvrđeno 1991. Godine.
"Ukoliko se ne promijeni Izborni zakon u ovom dijelu, mi ćemo i dalje imati izbore, Izborna komisija će donijeti odluku da se oni održe 7. oktobra, ali ćemo doći u situaciju blokade, jer nećemo moći popuniti Dom naroda, a onda nećemo moći izabrati predsjednika i potpredsjednika FBiH, Vladu FBiH, kao ni Dom naroda BiH. Sasvim sigurno će doći do blokade BiH", upozorio je Šehić.
S obzirom da se političari BiH vrlo često pozivaju na evropske standarde, kaže Šehić, jedan od tih standarda je i da se u izbornoj godini ne vrše izmjene Izbornog zakona.
"Kod nas to nije praksa. Ali, ovdje postoji specifičnost, s obzirom na to da su dva člana Zakona van snage i možda bi se moglo djelovati i nakon raspisivanja, da bi se omogućila implementacija izbora, ali eventualno do juna", smatra bivši član CIK-a.
Prema njegovom mišljenju, ako političari ništa ne urade, postoji mogućnost da određena rješenja nametne visoki predstavnik da bi se onemogućila blokada zemlje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
