Šarović deložiran, Osmanović tvrd orah
Sarajevo - Rukovodstvo Ustavnog suda BiH uspjelo je da poslije 13 godina iseli službenike Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH iz kancelarija na trećem spratu zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu, ali muku još muče sa dijelom zaposlenih u Ministarstvu civilnih poslova koji ne žele da spakuju kofere.
U Ustavnom sudu BiH ponovo su ustvrdili da još nije u potpunosti sproveden zaključak Predsjedništva BiH donesen još iz daleke 2004. godine kojim je definisano da će Ustavni sud nastaviti da koristi prostor na trećem spratu zgrade Predsjedništva.
Sve prostorije na tom spratu je do 6. aprila 1992. godine koristio Ustavni sud tadašnje Socijalističke Republike BiH, ali se poslijeratni Ustavni sud BiH već godinama suočava sa problemima jer ne može da ih koristi.
Čelnici Ustavnog suda su se u planu rada za period od 2019. do 2021. godine požalili na sporost u obezbjeđivanju adekvatnih uslova za njihov rad. Dio problema je, priznaju, dobio epilog, ali još ne mogu da kažu da je problem definitivno riješen.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, kojim rukovodi Mirko Šarović, krajem 2017. godine, oslobodilo je i predalo Ustavnom sudu 12 kancelarija, ali sudije ističu da tu poslu nije kraj jer je prije početka upotrebe neophodno adaptirati prostorije.
- Služba za zajedničke poslove institucija BiH je pripremila predmjer i predračun za te poslove vrijednosti oko 20.000 maraka, ali i uz više zahtjeva i urgencija upućenih 2017. nije predvidjela sredstva za njihovu realizaciju u 2018. godini - kazali su u Ustavnom sudu BiH.
Problem sudijama i dalje stvara Državna komisija za granicu BiH koja koristi jednu prostoriju, a koja radi pod okriljem Ministarstva civilnih poslova BiH na čijem čelu je Adil Osmanović.
- I uz više puta ponovljene urgencije i urgencije za predaju Državna komisija za granicu je nastavila da koristi jednu prostoriju. To neće značajnije uticati na uslove rada suda, ali ipak nije u skladu sa zaključkom Predsjedništva iz 2004. godine prema kojem sve prostorije na trećem spratu treba da budu predate Ustavnom sudu - naveli su u Ustavnom sudu BiH.
Iz Ministarstva civilnih poslova nismo dobili odgovore na pitanja da li će i kada službenici Državne komisije za granicu ustupiti prostorije.
Lani su kazali da je Komisija za granicu tijelo Savjeta ministara BiH, a ne Ministarstva civilnih poslova. Naglasili su da im je ta prostorija potrebna za rad i da se u njoj nalaze stručna i tehnička dokumentacija i mape koje nisu arhivska građa, a od neprocjenjivog su značaja za rad Državne komisije za granicu.
Bezbjednost
Preuzimanje svih prostorija je, kažu u Ustavnom sudu BiH, važno i radi planiranog i neophodnog uspostavljanja zaokruženog sistema bezbjednosnih mjera u toj instituciji.
- U ovom momentu to nije moguće jer Ustavni sud još nije jedini i isključivi korisnik tog prostora - kazali su u Ustavnom sudu.
Krajem prošle godine počela je i dugo očekivana rekonstrukcija krova na zgradi Predsjedništva BiH, koji je godinama prokišnjavao.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
