Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske: Priča o malignom ruskom uticaju vrijeđa zdrav razum

Darko Momić
Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske: Priča o malignom ruskom uticaju vrijeđa zdrav razum

Mi smo se na svakom koraku osjećali kao kod kuće, osjećali smo dobrodošlicu i da smo u krugu prijatelja i ni od koga drugog i nigdje drugo nismo dobili takvu ponudu za saradnju i uslove na kakve smo naišli u Rusiji, poručuje predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković u intervjuu za “Glas Srpske”.

Govoreći o rezultatima nedavne višednevne posjete delegacije Srpske Ruskoj Federaciji i sjevernoj ruskoj prestonici Sankt Peterburgu, premijer Srpske kaže da se tokom posjete osjetila bratska ljubav i želja Rusije da pomogne Srpskoj i da su to glavni motivi zbog kojih smo mi interesantni jednoj tako moćnoj zemlji i tolikom tržištu.

- Boravak naše delegacije u Ruskoj Federaciji nije bio usmjeren ni protiv koga. Naprotiv, korist od svih tih projekata treba da ima cijela BiH, a ne samo Republika Srpska, tako da priča o nekakvom malignom ruskom uticaju, koju često čujemo, zaista vrijeđa zdrav razum - ocjenjuje Višković.

GLAS: S kim ste imali najznačajnije sastanke tokom posjete?

VIŠKOVIĆ: Imali smo brojne značajne sastanke, a samo u kompaniji Gasprom smo imali nekoliko sastanaka. Prvi je bio vezan za izgradnju magistralnog gasovoda od Bijeljine prema Banjaluci i dalje prema Prijedoru. Memorandum o tome su prije nekoliko godina potpisali prvi čovjek te kompanije Aleksej Miler i predsjednik Milorad Dodik, a mi smo sada potvrdili opredijeljenost Gasproma da ostane u toj investiciji. Cijela ta priča je bila aktuelna kao “Južni tok”, pa se zbog određenih geopolitičkih previranja prešlo na “Turski tok”, da bi na kraju, što je nama posebno drago, jer smo se u to uvjerili prilikom posjete, sve više zvaničnika u Rusiji govorilo o “Srpskom toku”. Konekcija bi sa strane Srbije trebalo da bude u Bogatiću, a na našoj strani to je Novo Selo ili Pavlovića most.

GLAS: Znači, gasifikacija postaje izvjesna?!

VIŠKOVIĆ: Tako je, gasifikacija je izvjesna. Zbog nefunkcionisanja institucija BiH jedini zastoj može da bude to što Savjet ministara treba da da­ saglasnost.

GLAS: Očekujete li probleme po tom pitanju?

VIŠKOVIĆ: Za razliku od nas, FBiH se opredjeljuje prema nekom svom južnom krilu koje bi išlo preko Hrvatske. Ukoliko oni žele saglasnost za njihov tok, tražićemo da daju saglasnost za naš tok i čist račun. Mi nemamo ništa protiv njihovih projekata, ali ne želimo da dozvolimo da utiču na naše planove i projekte. Pored toga, razgovarali smo o već postojećem gasovodu preko Šepka kod Zvornika i o izgradnji gasne elektrane. Sugerisano nam je da stručnjaci iz Rusije dođu na lice mjesta i predlože tehnička, prostorna i idejna rješenja. Mi smo to prihvatili i očekujemo njihov dolazak. U trećoj Gaspromovoj kćerki-firmi razgovarali smo o utečnjavanju gasa, a riječ je o projektu koji treba da omogući da se gas transportuje i koristi prije nego što bude izgrađen magistralni gasovod. Ta firma je već kupila zemlju kod Zvornika i ušla u investiciju čija je vrijednost oko 75 miliona maraka.

GLAS: To je ozbiljna investicija s obzirom na količinu gasa koji troši Srpska.

VIŠKOVIĆ: Mi trenutno trošimo oko 50 miliona kubika gasa, što nije značajno za kompaniju kao što je Gasprom, ali izgradnjom gasne elektrane i utečnjavanjem, potrošnja bi išla na više od 200 miliona kubika, što je već značajno.

GLAS: U delegaciji Srpske su bili i privrednici i predstavnici Privredne komore. Šta su oni predstavili u Rusiji?

VIŠKOVIĆ: Mi smo ponijeli određenu količinu proizvoda i napravili smo prigodnu prezentaciju i degustaciju predstavnicima Privredne komore Sankt Peterburga. Reakcije su bile jako pozitivne, jer je u pitanju organski zdrava hrana bez aditiva i dogovoreno je da tamo formiramo srpsku kuću, kao što ovdje u Banjaluci imamo “Krajišku” i “Hercegovačku kuću”, da tako tamo imamo srpsku kuću. Sankt Peterburg ima 5,5 miliona stanovnika i mi im ne možemo ponuditi količine koje njima trebaju, ali možemo ponuditi kvalitet i prihvatljive cijene. Početni cilj je da u srpskoj kući vidimo i testiramo koji proizvod će biti najbolje prihvaćen, nakon čega bi distribuciju preuzeo neki od trgovačkih lanaca.

GLAS: Posjetili ste i Tehnopark u Sankt Peterburgu i niste krili oduševljenje. Šta u stvari predstavlja taj Tehnopark?

VIŠKOVIĆ: To je najvažnije sjedište privrednih aktivnosti i jedan zaista po svemu impozantan i ogroman kompleks. Potpisali smo sporazum koji treba da odobri Vlada Sankt Peterburga, nakon čega će naši privredni subjekti, univerziteti, naši ljudi moći da idu na višemjesečne boravke u taj Tehnopark, gdje bi učili ili predstavljali svoje poslovne ideje. Ja lično, kao neko ko po svojoj profesiji pripada tehničkoj struci, vidio sam da su neograničeni uslovi koje taj Tehnopark pruža Republici Srpskoj. To je nešto zaista impozantno, jer omogućava svakome ko ima poslovnu ideju da mu je tamo razrade do uzorka. Svjestan sam da Srpska u neko skorije vrijeme neće biti u poziciji da ima jedan takav Tehnopark, ali moja želja je da uz pomoć njihovog dio po dio razvijamo naš Tehnopark.

GLAS: Ako se ne varam, izjavili ste da je ruska kompanija “Biokad” pokazala interes da uđe na naše tržište?

VIŠKOVIĆ: “Biokad” je velika ruska kompanija koja već ima tri-četiri registrovana lijeka u Agenciji za lijekove BiH koji se koriste u Srpskoj. Jedan je i lijek iz sfere onkologije koji se koristi za liječenje karcinoma pluća. Prema izvještajima ljekara, taj lijek pruža izuzetno pozitivne rezultate kod pacijenta.

GLAS: Kako poslije toga komentarišete svojevremeno protivljenje iz FBiH da se odobri upotreba ruskih lijekova u BiH?

VIŠKOVIĆ: Za mene je prosto neshvatljivo da su svi članovi Stručne komisije u Agenciji za lijekove BiH glasali protiv toga da se taj lijek uvrsti na listu odobrenih lijekova. To nema veze sa zdravim razumom. Zar je bilo kakva politika ili lobiranje jače od zdravlja naših ljudi? Ako struka kaže da taj lijek daje najbolje rezultate, onda je neshvatljivo i neljudski da se neko protivi tom lijeku.

GLAS: Pandemija virusa korona traje više od godinu i po. Od početnih problema sa nabavkom vakcina, sada smo u situaciji da imamo višak vakcina, a manjak volje za vakcinisanjem?

VIŠKOVIĆ: Upravo tako. Ono što su institucije trebalo da urade, mi smo uradili. Danas na stanju imamo preko 700.000 doza vakcina, što znači da sve koji su zainteresovani za vakcinaciju. Po ko zna koji put apelujem na sve građane da se vakcinišu, jer je vakcina jedini način da zaštite sebe i svoju porodicu. Zar nije svakom građaninu dovoljan povod da dobro razmisli činjenica, da u ovom momentu u Republici Srpskoj, a vas kao ozbiljan medij pozivam da to provjerite, jer ne morate meni da vjerujete, dakle da u ovom trenutku nema nijedan pacijent na respiratoru koji je vakcinisan. Svi su nevakcinisani. To znači da ako ste vakcinisani možete dobiti koronu, ali ste zaštićeni od teže kliničke slike i ne daj Bože, smrtnog ishoda. Zaista ne znam šta više da poručim građanima, jer i sami vide da se situacija pogoršava i to ne samo kod nas. Ukoliko želimo da zaštitimo privredu, ekonomiju, radna mjesta i ono najvažnije život i porodicu, nemamo drugi način osim vakcine.

GLAS: Hoće li biti zatvaranja ili nekih drugih mjera u borbi protiv virusa?

VIŠKOVIĆ: To je pitanje koje mi često postavljaju moji prijatelji i poznanici i reći ću vam isto što i njima. To ne zavisi od mene, od Vlade Republike Srpske ili Republičkog štaba, već od građana. Ukoliko želimo da sačuvamo živote i zdravlje i zašto ne reći i novčana sredstva i iskoristimo ih na pametnije načine, hajde da uradimo ono na što poziva struka, a to je da dosegnemo brojku od 70 odsto vakcinisanih.

GLAS: Vlada je na posljednjoj sjednici usvojila rebalans budžeta. Koje su najznačajnije stavke?

VIŠKOVIĆ: Najznačajnije je da budžet ide naviše za 236 miliona maraka i da će prvi pu­t biti veći od četiri milijarde KM ili preciznije 4,016 milijardi. Povećavaju se izdvajanja za plate, penzije, socijalna davanja, za subvencije, za boračke kategorije... Javne investicije za ovu godinu su iznosile 45, a rebalansom se povećavaju na 150 miliona maraka, Kompenzacioni fond će dobiti 30 miliona više. Ocijenili smo da su zahtjevi privrednih subjekata za subvencijama opravdani, pa su subvencije za te namjene sa tri miliona povećane na 7,7 miliona KM. Zahvalan sam privrednicima na naporima da povećavaju plate i održe proizvodnju, što je između ostalog i omogućila ovaj rebalans. Prosječna plata u Srpskoj je prešla 1.000 maraka, a imamo najveći broj zaposlenih, rast BDP-a...

Hapšenja

GLAS: Kako komentarišete hapšenje direktora Instituta za javno zdravstvo RS Branislava Zeljkovića i još trojice osumnjičenih za nezakonitosti prilikom nabavke opreme za borbu protiv virusa korona?

VIŠKOVIĆ: Nemam šta da kažem mimo onoga što sam rekao još u svom ekspozeu. Tražim da se radi zakonito, časno i pošteno, kao legalista vjerujem u institucije i očekujem da svi rade svoj posao. Kada je riječ o ovom konkretnom slučaju, odgovornost za ono što rade ili što su radili moraju da snose kako osumnjičeni, tako i oni koji ih sumnjiče. Ono što mi nije drago je da se javnost bavi spekulacijama i osuđuje nekoga prije suđenja, a želim da pošaljem poruku građanima da će Institut neometano nastaviti svoj rad.

 Krediti

GLAS: Predloženim rebalansom je smanjeno i predviđeno kreditno zaduženje Srpske za ovu godinu?

VIŠKOVIĆ: U budžetu za ovu godinu bilo je planirano oko 850 miliona KM kreditnog zaduženja, a sada je to smanjeno i svedeno na oko 640 miliona. Ne očekujem da će iz opozicije bilo šta reći o tome, kao ni o činjenici da je u 2021. godine ukupno veće zaduženje Srpske 67 miliona KM. To je najbolji odgovor na priče opozicije kako se vlast samo zadužuje.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana