Poslanici o uvođenju klevete u Krivični zakonik

GS
Poslanici o uvođenju klevete u Krivični zakonik

BANjALUKA - Nakon što su poslanici raspravljali o Prijedlogu zakona o gradu Prnjavor kojim se uređuju područje, nadležnosti, organi i njegovo finansiranje, Narodna skupština Republike Srpske nastavila je sjednicu raspravom o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Srpske.

U uvodu je predloženo da skupštinski Zakonodavni odbor sprovede dvomjesečnu javnu raspravu prije konačnog prijedloga koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

-Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske propisana su krivična djela kleveta i neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka, koja će se kažnjavati novčanom ili kaznom zatvora. Propisano je da ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram ličnog karaktera bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se on odnosi, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine - rekao je u Narodnoj skupštini Republike Srpske ministar pravde Miloš Bukejlović.

Ako je usljed djela teže narušeno zdravlje lica čiji je spis, portret ili snimak objavljen, prema riječima Bukejlovića, učinilac će biti kažnjen kaznom zatvora od jedne do pet godina, a ako je to dovelo do smrtne posljedice, kaznom zatvora od dvije do 10 godina.

-Nacrtom zakona vrši se usklađivanje zakonodavstva sa Istanbulskom konvencijom, te se na novi način propisuje krivično djelo polno uznemiravanje i novo krivično djelo zloupotreba fotografije i video-zapisa polno eksplicitnog sadržaja - dodao je Bukejlović.

On je naveo da se propisuje i krivično djelo kleveta na način da ko o drugom iznosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to neistina, biće kažnjen novčanom kaznom od 8.000 KM do 30.000 KM.

-Ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 15.000 KM do 80.000 KM. Ako je ono što se iznosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će biti kažnjen novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM - rekao je Bukejlović.

On je naveo da se izmjenama propisuju i krivična djela protiv časti i ugleda, isključenje protivpravnosti kod ovih krivičnih djela i gonjenje za krivična djela protiv časti i ugleda.

U tom smislu, dodao je, propisuje se novo krivično djelo uvreda na način da ko uvrijedi drugoga kazniće se novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM.

-Ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog inFormisanja ili na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 10.000 KM do 50.000 KM - pojasnio je Bukejlović.

On je napomenuo da se vrši izmjena zakonodavstva kod krivičnog djela krađa električne energije ili toplotne energije ili prirodnog gasa, promjena porodičnih prilika i povreda ugleda suda.

Bukejlović je pozvao poslanike da ovo zakonsko rješenje upute u javnu raspravu koja bi trajala 60 dana.

Poslanik SDS-a Dragomir Vasić  je ispred Kluba te stranle počeo raspravu u kojoj tvrdi da bi usvajanje ovakvog zakona dovelo do velike pravne nesigurnosti i kolizije s drugim pravnim normama koje već postoje u sistemu.

Rekao je da postoji opravdano nepovjerenje javnosti prema pravosuđu, te da bi sudije i tužioci mogli imati preširoko postavljena ovlašćenja, što bi moglo dovesti do povrede građanskih prava.

Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica je rekao da mediji ne bi trebalo da budu nezadovoljni ovim zakonom jer on pruža mogućnost izuzimanja medija od primjene odredbi ovog zakona.

Smatra da bi trebalo donijeti zakon o medijima, u kojem bi se uradio medijski prostor i definisala prava i obaveze medija u Srpskoj.

Osvrćući se na Vasićeve primjedbe da je ovaj zakon u koliziji s drugim zakonima koji se bave ovom oblasti Mazalica je mišljenja da se kroz sudsku praksu može povući razlika između onog šta je povreda javnog reda i mira i onog što se navodi u ovom zakonu.

Poslanik SNSD-a Mladen Ilić je rekao da on ne vidi problem u tome da poslanici i nosioci javnih funkcija budu izloženi pritisku javnosti, poput najave novinara da će biti objavljena imena svih poslanika koji su izglasali ovaj zakon.

Rekao je da će biti sprovedena detaljna javna rasprava, i dodao da se ne radi o zakonu o kriminalizaciji klevete, nego o zakonu o istini.

-Svako ko govori istinu ne treba da se plaši ovog zakona - rekao je on i dodao da su kazne sada niske za one za koje se utvrdi da su izrekli neku klevetu.

Pozvao je sve, uključujući i medije, da uzmu učešće u javnoj raspravi i dodao da ovo što je predloženo nije konačna verzija.

Poslanik SP-a Srđan Todorović je rekao da je loše što se sve svelo na zakon koji će tretirati novinare, i dodao da je to mnogo širi propis koji treba da tretira javni prostor.

-Nažalost, sada javni prostor uređuje ko hoće mi mi moramo to regulisati”, rekao je on i dodao da se slaže da političari treba da budu podložni kritici, ali da javnost mora da bude kvalifikovana da o tome govori – naglasio je  i istakao da postoje brojni primjeri koji pokazuju kako su lica i njihove porodice bile ugrožene zbog iznošenja neistina o njima.

Istakao je da SP podržava ovaj propis u nacrtu i dodao da se slaže da postoje neke stvari koje su iznosili mediji koje treba drugačije regulisati.

I on smatra da su sadašnje kazne za klevetu kazne preniske, i dodaje da niske kazne dovode do ugrožavanja porodica od strane lica koja iznose klevete i neistinite informacije.

Rekao je da je zabrinutost međunarodne zajednice neopravdana, jer ističe da nekažnjeno vrijeđanje takođe nije evropska vrijednost.

Todorović je naglasio da mora biti izmijenjeno sve ono što nije precizno definisano, i dodao da od predlagača očekuje da razmotri sve primjedbe međunarodne zajednice i medija.

Poslanik PDP-a Igor Crnadak je rekao da je ovaj zakon ne samo loš za medije, nego za svakog čovjeka jer se, kako je rekao, radi o rigidnom zakonu s drakonskim kaznama i pravosuđem potpuno poklopljenim od strane vladajuće koalicije.

On se, kao i Zagorka Grahovac iz Liste za pravdu i red, osvrnuo na odredbe zakona o tome da se uvreda oko iznošenja ličnih i porodičnih stvari ne dokazuje.

- Dajte da narod zna šta piše u zakonu a piše da se istinitost ili neistinitost ovih navoda ne dokazuju - rekao je Crnadak.

Izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, u koji se, između ostalog, kao krivična djela uvode uvreda i kleveta, a za one koji budu kršili odredbe ogromne novčane kazne, utvrdila je Vlada Srpske.

Ove izmjene izazvale su dosta negodovanja, prije svih novinara koji smatraju da kleveti nije mjesto u Krivičnom zakonu.  

Savjet Evrope je jutros izdao upozorenje zbog stavljanja ovakvog zakona na dnevni red jer tvrdi da bi on ograničio pravo na slobodu izražavanja.

Prnjavor

Ministarka uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić rekla je da se Prijedogom zakona o izmjeni i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji vrši usaglašavanje teritorijalne organizacije opština i gradova u Srpskoj sa Zakonom o gradu Prnjavor.

Jujićeva je u obrazloženju poslanicima u parlamentu Srpske rekla da je opština Prnjavor u skladu sa zakonom propisanim uslovima podnijela Vladi zahtjev za dodjeljivanje statusa grada.

Gradovi u Republici Srpskoj su Banjaluka, Bijeljina, Gradiška, Derventa, Doboj, Zvornik, Istočno Sarajevo, Laktaši, Prijedor, Prnjavor i Trebinje, navodi se u obrazloženju ovog prijedloga zakona.

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vlado Đajić smatra da Prnjavor zaslužuje status grada, jer ima sve potrebne parametre među kojima su i privredni.

- Prnjavor ima i dobru infrastrukturu, jaku dijasporu i sve uslove za dalji napredak. Vjerujem da će ova lokalna zajednica nastaviti putem razvoja - rekao je Đajić.

Poslanik SDS-a Tomica Stojanović smatra da Prnjavor zaslužuje status grada, ali da neće biti finansijskih efekata nakon dobijanja navedenog statusa.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana