Patrijarh Irinej: Dan kada se desila “Oluja” jedan od najstrašnijih dana srpskog postojanja

Srna
Patrijarh Irinej: Dan kada se desila “Oluja” jedan od najstrašnijih dana srpskog postojanja

Bačka Palanka - Njegova svetost patrijar srpski Irinej rekao je večeras da je dan kada se dogodila hrvatska vojna i policijska akcija “Oluja” jedan od najstrašnijih dana srpskog postojanja na ovim prostorima.

Patrijarh Irinej istakao je večeras u Bačkoj Palanci, poslije parastosa stradalima u akciji “Oluja”, da je to stradanje bilo takvo da se i nebo zastidjelo od nedjela ljudskih.

“Strašna tragedija, ta mržnja koja je počela u prošlosti nastavila se tokom žOlujež, a što je tragično - prisutna je i danas”, rekao je patrijarh Irinej na centralnoj manifestaciji obilježavanja Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja”, 4. avgusta 1995. godine.

On je naveo da su se tu sabrali da obnove tužno sjećanje na nevino postradale, koji su imali jedinu krivicu što su bili Srbi i što su pripadali pravoslavnoj vjeri.

“To je bio strašan dan naše istorije. Ono što je najtragičnije oni nisu postradali od ruku nekog nepoznatog naroda niti nepoznate religije već od braće hrišćana koji su pripadali, sa malim razlikama, jednoj drugoj veri hrišćanskoj”, rekao je patrijarh Irinej.

Prema njegovim riječima, ovo strašno zlo neće donijeti dobro nikome.

Patrijarh je naglasio da se i danas, poslije dvije decenije, Srbi pitaju šta je taj narod rukovodilo i motivisalo da dignu ruku “na braću svoju sa kojima su dugi niz godina dijelili podneblje i zemlju”.

Srpski patrijarh je rekao da je jedino institucija Crkve mogla da zaustavi to zlo koje je iznenadilo ne samo srpski narod već sav narod svijeta, pogotovo hrišćanske narode.

“Ako ima neko ko je zatajio i ko je mogao da to zlo zaustavi, to je bila Crkva. Nažalost, i njihova i naša tragedija. Da je to učinio neki nepoznat narod, možda bi imali nekakvog razumijevanja, ali to je bio narod sa kojim smo zajedno živjeli, imali istu državu”, naveo je patrijarh Irinej.

Prema njegovim riječima, Crkva koja je pozvana da širi ljubav, narod koji čita Jevanđelje, koji se moli Bogu i istom spasitelju, zaboravio je kome pripada i stavio se na sasvim drugu stranu koja ne može nikada i ničim opravda.

On je ukazao da je velika hrišćanska vrlina oprostiti kao što Bog oprašta nama.

“To smo i mi pozvani i nadamo se da će to bar nekoga pokrenti da razmisli šta je bilo i da poželi da se takvo zlo nikada više ne ponovo i to ne samo kod nas”, rekao je srpski patrijarh.

On je dodao da je oprost jedini put i način da se zlo izliječi i odstrani, te poželio da Gospod daruje ljubav da se zlo, koje je srpski narod doživio, nikada nigdje ne desi.

“Mi smo pravoslavni hrišćeni pozvani da to činimo i činićemo”, napomenuo je patrijarh Irinej, te naglasio da se ne vidi da druga strana tako nešto čini.

Nakon obraćanja patrijarha Irineja, intonirane su himne Srpske i Srbije, te minutom ćutnje odata pošta svim srpskim žrtvama.

Ovom manifestacijom Srbija i Republika Srpska zajednički obilježavaju 23 godine od zločinačke akcije hrvatske vojske i policije.

Centralna manifestacija Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u akciji “Oluja” održava se na stadionu Sportsko rekreativnog centra “Tikvara”.

Skupu iz Republike Srpske, osim Dodik, prisustvuju predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić.

Centralnoj državnoj manifestaciji prisustvuju predstavnici vlada Republike Srpske i Srbije, poslanici u narodnim skupštinama Republike Srpske i Srbije i drugih državnih organa Srpske i Srbije, predstavnici Vojske Srbije, Srpske pravoslavne crkve, udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije i brojni građani.

U “Oluji” je, prema podacima srpskog Komesarijata za izbjeglice, protjerano 250.000 Srba iz Republike Srpske Krajine, 1.856 je ubijeno, a 836 vode se kao nestali.

Ta akcija počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica HVO-a na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju.

Akcija “Oluja” je najveće i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana