Parlamentarci na nivou BiH negoduju zbog ponašanja kolega, ali ne posežu za prijavama

Vedrana Kulaga Simić
Parlamentarci na nivou BiH negoduju zbog ponašanja kolega, ali ne posežu za prijavama

SARAJEVO - Poslanici i delegati u Parlamentu BiH nisu se nijednom u protekle dvije godine, kao ni ranije, odvažili da prijave kolege iz poslaničkih klupa zbog kršenja pravila ponašanja, iako potvrđuju da je za to bilo osnova, bez obzira na malo provedenih sati u sali.

Kodeks ponašanja poslanika i delegata na snazi je od kraja 2015. godine. Pravilima je, između ostalog, zabranjena upotreba riječi i izraza koji mogu vrijeđati ili omalovažavati druge, nije dozvoljeno ni prekidati govornika, niti na drugi način narušavati tok sjednice, a potrebno je da tok rasprave bude fokusiran na temu o kojoj se raspravlja.

Nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Kodeksa ponašanja povjeren je Zajedničkoj komisiji za ljudska prava Parlamenta BiH, koja je dužna da sačini godišnji izvještaj o primjeni kodeksa, koji poznaje lakše i teže povrede. Postupak se pokreće prijavom, koja mora sadržavati ime i prezime podnosioca i svojeručni potpis, a šalje se na adresu Zajedničke komisije sa obrazloženjem povrede kodeksa, dok se anonimna prijava smatra neurednom.

Ako se utvrdi povreda, izriče se propisana mjera, a može biti pismena i javna opomena, te novčana kazna u rasponu od deset do 70 odsto mjesečnog primanja, u zavisnosti od toga da li je parlamentarac u radnom odnosu ili prima samo paušal.

U izvještajima o pitanjima sprovođenja Kodeksa ponašanja u Parlamentu BiH za 2018. i 2019. godinu, koji je potpisao predsjedavajući Zajedničke parlamentarne komisije za ljudska prava Lazar Prodanović (SNSD), a koji su na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma iduće sedmice, piše da nisu zaprimili nijednu prijavu o povredi Kodeksa ponašanja.

Prodanović za “Glas Srpske” priznaje da situacija, ipak, nije onakva kako se stiče utisak iz izvještaja.

- Postoje neki prekršaji, ali to je sastavni dio parlamentarnog života. Imajući u vidu da nismo imali puno aktivnosti u to vrijeme, uvjeren sam da će, ako budemo više radili, biti više povreda, posebno kada se bliže izbori i kada su na dnevnom redu nacionalne teme. Ima, zasigurno, riječi i poteza na koje treba ukazati - rekao je Prodanović.

Sličan stav dijeli i njegova koleginica iz komisije Mirjana Marinković Lepić (Naša stranka).

- Ovo vjerovatno nije stvarno stanje jer se poslanici i delegati teško odlučuju na podnošenje prijava za kršenje kodeksa. Zna se omjer glasova i u komisiji. Ni neki zakoni ne prolaze jer se unaprijed zna kako će proći, tako da je utisak da je bitno ko predlaže, a ne šta predlaže - istakla je ona. Smatra da je bilo lakših povreda, dodavši da je i sama u jednom slučaju na sjednici pozvala predsjedavajućeg doma da uredi ponašanje na sjednici.

- I u dosadašnjoj praksi, kako su mi rekle kolege koje imaju više iskustva u Parlamentu, veoma rijetko je vođen postupak pred komisijom. Lično ću se vjerovatno, idući put kada dođe do neke situacije, odlučiti na prijavu da se barem javnosti iznese da je akt podnesen, da su uočene povrede, pa šta bude - zaključila je Marinković Lepić za “Glas Srpske”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana