Američke istražioce zanimale i čizme zločinaca

DERVENTA - Američki istražioci ispitali su prvu grupu nekadašnjih logoraša u derventskim kazamatima za Srbe s proljeća 1992. gdje su mučeni, a juče im je i upućen poziv da dođu u Sarajevo, grad u kojem je bilo više od 100 muslimanskih logora za one sa srpskim imenom i prezimenom.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Američki istražioci ispitali prve bivše srpske logoraše o zločinima u Derventi 1992. godine.
• Istraga obuhvata više osumnjičenih, a istražioci će ukupno saslušati osam svjedoka.
• Predstavnici boračkih organizacija pozvali istražioce da ispitaju i zločine nad Srbima u Sarajevu.

U Derventi su, tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata dok još nije bila ni formirana Vojska Republike Srpske, hrvatske i muslimanske snage napale lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti. Istovremeno, u gradu su formirani logori za Srbe, među kojima su najozloglašeniji bili u Domu vojske i na lokaciji Rabić gdje je bilo zatočeno 120 Srba dok je ukupno, kroz derventske logore, prošlo više stotina srpskih civila.

Predsjednik Udruženja derventskih logoraša Drago Knežević, koji je i sam proživio torturu u tamošnjim logorima, juče je i istražiocima iz SAD, koji su došli u pratnji službenika Agencije za istrage i zaštitu (SIPA)  BiH, pričao o monstruoznom ophođenju prema zatvorenicima u Derventi.

Poziv da istraga obuhvati i Sarajevo

- Ulili su mi nadu. Pitali su šta se sve dešavalo u logorima Rabić i Domu vojske. Detaljno su me sve pitali. Radi se o više osumnjičenih lica, ali ne mogu govoriti imena radi istrage - rekao je Knežević.

Istakao je da su detaljno ispitivali o svakom tom licu koje je počinilo zločine.

- Pitali su čak i kakve su čizme imali - istakao je Knežević.

Kaže da će tužioci odraditi posao kada se vrate u SAD.

- Za sad samo istražuju Derventu. Ostaće ovdje četiri dana. Ispitaće ukupno osam logoraša - istakao je Knežević.

Pojedini bivši logoraši koji su juče ispitani nisu htjeli pred novinare, a drugi su naveli da zločinci, ma gdje bili, moraju da odgovaraju za zlodjela koja su počinili.

S druge strane, koordinator boračkih organizacija sarajevsko-romanijske regije Goran Šehovac pozdravio je dolazak istražilaca iz SAD u Derventu i pozvao ih da dođu u Sarajevo.

- Iznenađen sam njihovom dolaskom da uzmu izjave kada su u pitanju zločini nad Srbima. Moglo je to i prije biti urađeno, ali nikada nije kasno - rekao je Šehovac.

Naglasio je da vrijeme čini svoje usljed čega je sve manje Srba koji su tokom rata bili mučeni u logorima na teritoriji pod kontrolom muslimansko-hrvatskih snaga, zbog čega se nikada neće moći saznati cijela istina.

- Američkim istražiocima bih preporučio da dođu i u Sarajevo, leglo ratnog zločina, i ispitaju svjedoke o stradanju Srba u ovom gradu - rekao je Šehovac i dodao da neki od počinilaca zločina sigurno hodaju i Amerikom.

Potresna svjedočenja preživjelih

Zbog ubistava i mučenja zatvorenika su vođeni i procesi pred pravosuđem te su pojedinci i osuđeni na zatvorske kazne, od godinu pa do nekoliko njih. Svjedočanstva Srba iz derventskih logora, ali i širom Republike Srpske su dokumentovana u republičkom Memorijalnom centru, kao i u atlasima zločina Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.

- Jednom od onih koji su nas tukli morao sam da ližem čizme. Na njima je bila moja krv - svjedoči Ostoja Šarčević za Memorijalni centar koji je govorio i o trenutku kada je Azra Bašić zaklala zarobljenika Blagoja Đuraša. Strah je dostigao vrhunac kada je zatočenicima saopšteno da će za svaku granatu ispaljenu na Derventu biti ubijen po jedan Srbin.

Čedo Prodić zarobljen je 26. aprila 1992. Do razmjene 12. jula prošao je kroz logore Dom JNA u Derventi, Rabić, Polje i Tulek kod Broda.

- Zarobljenicima su pržili dijelove tijela, nos, uši. Tukli su nas i po noći i po danu. Morali smo da pjevamo ustaške pjesme. To je bio pakao - rekao je.

Odgovornost

Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić juče je poručio da je krajnje vrijeme da se uspostavi sistem odgovornosti unutar pravosuđa BiH jer oni koji su bili dužni da sprovode istrage, podižu optužnice i procesuiraju odgovorne za ratne zločine nad Srbima moraju snositi odgovornost za nečinjenje. Da je postojala stvarna volja da ovi predmeti budu riješeni, Nuždić je istakao da je teško povjerovati da bi osumnjičeni mogli decenijama da nesmetano žive u SAD.

- Posebno je porazno da zločini nisu nepoznati, niti su nedostajali dokazi. Naprotiv. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srpske je podnijelo brojne krivične prijave - naglasio je Nuždić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.