Moj grad: Lepa Brena i Vodovod

Glas Srpske

Srđan ŠEKARA

PALE - Svojevremeno je "Fahreta nacionale", alijas Lepa Brena u jednoj od svojih, u širokim narodnim masama rado slušanoj nabrajalici poručivala kako ona kao pjeva, a on je kao ne čuje i ne voli je, a čuvši nedavno na nekoj od ovdašnjih željoteka taj nekadašnji "muzički opijat" u trenutku shvatih da bi se ovi stihovi mogli pronaći i u priči koja bi ponajbolje opisala odnos potrošača prema paljanskom preduzeću "Vodovod i kanalizacija". Obrazloženje je krajnje jednostavno, jer upozorenja o neophodnosti racionalnog korišćenja vode koje danima ponavljaju direktor ovog preduzeća Miladin Kovač i njegovi saradnici malo ko čuje, a još manje poštuje. Kako je nama nekako u krvi da se vlastite bahatosti odreknemo tek onda kada nas ona lupi po glavi, pogotovo po džepu, za očekivati je i da ćemo vodu racionalno trošiti kada je budemo imali po par časova dnevno. Ali, sudeći po dosadašnjim iskustvima, ni ta lekcija neće iskorijeniti malo zrno sumnje "da to komunalci tjeraju inat, a da vode ima i da će je uvijek biti koliko ti volja. . . " Vođeni upravo takvom tvrdnjom koja je, malo je reći postala već gotovo pa uvriježeno mišljenje nemalog broja ljudi na ovom području, ovaj osvrt nećemo posvetiti redukcijama, cisternama i sušnim visinskim zonama, već najobičnijem pitanju da li iko gleda "iza brda" i razmišlja o tome kakvo ćemo vodosnabdijevanje imati za pet ili deset godina? Upravo to pitanje i jeste pjesma koju bi trebalo da čujemo, ali istina je da je nerado slušam, jer da je drugačije ne bi nam se ni dešavalo da se godinama unazad praktično i ne osvrćemo na pojave nekontrolisane sječe šume (sada je, doduše, nešto bolje) u blizini izvorišta, ili da nam opštinski odbornici naprosto bježe od ozbiljnije priče o hitnoj potrebi da se značajnija svota novca izdvoji za obnovu vodovodnog sistema, čija se starost u pojedinim dijelovima "mjeri" decenijama. S obzirom na činjenicu da se sa ovdašnjih izvorišta, dobrim dijelom vodom snabdijevaju i potrošači sa područja susjednih opština, interesovanje za dalju sudbinu značajnih prirodnih resursa treba i mora dobiti i novu, širu dimenziju, koja će prevazići okvire povremenih okruglih stolova o ekologiji i zaštiti životne sredine sa zaključcima slabe čitanosti. Naravno, ovaj tekst ne kaže da je stanje alarmantno, ali upozorava da bi moglo biti, a vi se, poštovani sugrađani, makar probajte zamisliti u situaciji da se u srcu brdsko-planinskog sarajevsko-romanijskog regiona vodom napajate na kašičicu, ili da vam svakodnevnu potrošačku korpu, pored hljeba i mlijeka, popunjava flaširana "akva"- ovava ili onakva. Dođemo li, ne daj Bože u tu fazu, onda se komotno možemo pronaći u uvodnom dijelu ovog štiva i "pevati" do iznemoglosti, ali bez šanse i kasno da nas neko i čuje!

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana