Milorad Dodik za “Glas Srpske”: Naš je interes da ne zauzimamo stranu ni u jednom sukobu

 Vedrana Kulaga Simić
Milorad Dodik za “Glas Srpske”: Naš je interes da ne zauzimamo stranu ni u jednom sukobu

Promijenile su se geopolitičke okolnosti. Svijet danas definitivno više nije isti kakav je bio u vrijeme moja prethodna dva mandata na mjestu predsjednika Republike Srpske, kaže u intervjuu za “Glas” povodom Dana Republike predsjednik Srpske Milorad Dodik.

Podsjeća da je prije njega na ovoj poziciji bila Željka Cvijanović i da se u tom periodu Srpska razvijala i kretala u skladu sa dogovorenim ciljevima.

- Sa mjesta srpskog člana Predsjedništva BiH trudio sam se da afirmišem ustavna prava Republike Srpske maksimalno i da jačam njene institucionalne kapacitete. To se ogledalo i kroz potezanje vitalnog nacionalnog interesa, za koji su iz opozicije tvrdili da se “raubuje”, ne shvatajući da je upotreba tog mehanizma njegova afirmacija i afirmacija Republike Srpske. Ono što takođe želim da istaknem jeste da je gospođa Cvijanović veoma savjesno i predano obavljala dužnost predsjednika Republike, moje je da nastavim u istom duhu i još snažnije - tvrdi Dodik.

GLAS: Opozicija stvari vidi bitno drugačije od Vas. Da li ima kritika sa njihove strane sa kojima ste i Vi saglasni?

DODIK: Mi smo se svih proteklih godina bavili pitanjima važnim za Republiku Srpsku i njene građane. Opozicija se sve to vrijeme bavila Miloradom Dodikom. Nismo se bavili istim pitanjima da bih mogao da vam odgovorim da sam sa nečim saglasan ili nisam. Posao opozicije jeste da kritikuje i predlaže bolja rješenja. No ovo što gledamo u Republici Srpskoj iz opozicionih redova više liči na lov na vještice nego na ozbiljan opozicioni rad. I ja sam bio u opoziciji, ali na svim vitalnim pitanjima po Republiku Srpsku bio sam uz vlast. Danas imamo situaciju da opozicija napušta parlament kad god se potegne važno nacionalno pitanje. To je dio njihovog političkog stila, a i navođeni su spolja da tako rade. Ovo kako se ponašaju godinama ne ide u prilog ni Republici Srpskoj, ni njima kao političkim subjektima, što pokazuju rezultati izbora.

GLAS: Rusko-ukrajinski sukob ostavlja posljedice i na našem političkom i ekonomskom planu. Ako se nastave pritisci, što je gotovo izvjesno, da li će Srpska moći zadržati stav da ne želi uvoditi sankcije Rusiji, posebno ako se ima u vidu da je BiH, kao zemlja, doduše jednostranim ponašanjem sarajevskih političara, stala uz neke evropske rezolucije?

DODIK: Naš primarni stav je da nećemo da se miješamo u sukob u kojem su dva, i to pravoslavna naroda, dvije zemlje sa kojima imamo dobre odnose. S obzirom na to da je naša saradnja sa Ruskom Federacijom intenzivnija, da se snabdijevamo ruskim gasom, onda se to može slobodno čitati i kao stav iz vašeg pitanja. Mi smo iskusili sankcije i posljedice koje one vuku za sobom, mi to ne želimo nikome. Posebno ne onima koji su pokazivali i pokazuju razumijevanje za našu političku poziciju zasnovanu na Dejtonskom mirovnom sporazumu. Paradoksalno je da sankcije Ruskoj Federaciji zagovaraju federalni političari, koji imaju veću korist od ruskog gasa nego Republika Srpska. Podsjetiću vas da samo tri odsto tog gasa koristi Republika Srpska, preostalih 97 odsto ide u FBiH. Zanimljivo bi bilo pitati građane Sarajeva da li su za to da plaćaju 300 posto skuplji gas. Bojim se da bi politički stav partija iz FBiH, posebno bošnjačkih, bio promijenjen.

GLAS: Ambasadori su ipak glasali jednostrano.

DODIK: Istina je da su pojedini ambasadori, mimo volje i odluke Predsjedništva BiH, glasali za neke rezolucije protiv Ruske Federacije. Na to smo ukazivali, protiv nekih pokrenuli i postupke. Ali vama je odlično poznato kako funkcionišu stvari u BiH, kao i da je spoljna politika uvijek refleksija unutrašnje.

GLAS: Da li se mogu očekivati veći pritisci na BiH, a time i na Srpsku, iz Brisela i zbog činjenice da je BiH dobila status kandidata za članstvo u EU?

DODIK: Onako kako su naprasno, iz straha od Ruske Federacije, primili Bugarsku i Rumuniju u članstvo, tako je EU sada dala kandidatski status BiH. Inspirisana više strahom od Rusije nego željom za integracijom regiona u EU. Priliku za dodjelu statusa imali su godinama unazad, i nisu to učinili, a mi sad ništa posebno nismo učinili, a dobili smo status kandidata. Dakle mi smo kolateral izmijenjenih odnosa na međunarodnom planu. Pritisaka je bilo i biće, naše je da se trudimo da sačuvamo svoje interese. A naš interes je da ni u jednom sukobu ne zauzimamo stranu. Znate kako kažu za rat, u njemu prvo strada istina. Mi smo tu lekciju dovoljno dobro naučili devedesetih godina prošlog vijeka da bismo sada podlegli medijskim i svim drugim spekulacijama.

GLAS: Može li Srpska na tom putu jačati svoje institucije i položaj u BiH i kako?

DODIK: Naravno da može, jer BiH se po svojoj složenosti ne razlikuje mnogo od ostalih država članica EU koje su složene. Njemačka npr. u EU govori jednim glasom, no taj glas nije nužno savezni ministar iz neke oblasti. Mislim da i mi u okviru BiH, poštujući Ustav BiH, možemo da kroz mehanizam koordinacije dođemo do tog jednog glasa ka EU. Republika Srpska nije nikakav ekskluzivitet u tom smislu, imate više takvih primjera u okviru EU.

GLAS: Zašto još nemamo ni agenciju za lijekove, vojsku i republičku upravu za indirektno oporezivanje, a zaključci Skupštine su na snazi od decembra 2021. godine?

DODIK: Mi ne odustajemo ni od čega što nam pripada po Ustavu BiH. Ali kao i za sve postoji trenutak u kojem se nešto radi ili ne radi. Politička mudrost nalaže da to učinimo u najboljem trenutku po Republiku Srpsku.

GLAS: Da li na sve utiče i dogovor sa “osmorkom” i HDZ-om da na dnevnom redu na nivou BiH neće biti teških pitanja o kojima nema saglasnosti u BiH?

DODIK: Bavljenje pitanjima o kojima nema saglasnosti je predugo trajalo u BiH. Ovoga puta smo za pregovarače dobili garnituru ljudi iz Sarajeva koja kaže O.K., daj da vidimo u vezi sa čim se slažemo. Ovo je odlična prilika da iz tog našeg dogovora profitiraju obični građani, da budu pokrenuti različiti projekti, da pokušamo da iskoristimo i ovaj kandidatski status na način da od EU tražimo finansijsku injekciju i stvari pokrenemo u boljem pravcu.

GLAS: Ono u čemu mahom, posebno unutar Srpske, ima saglasnosti su projekti, a jedan od njih je autoput od Beograda preko Rače do Banjaluke. Imajući u vidu značaj projekta rečeno je da bi se mogao zvati put srpskog jedinstva, ali neki smatraju da treba razmišljati i o nazivu koridor 92. Šta Vi kažete?

DODIK: Prvi put čujem za tu ideju i moram da priznam da nije loša, šta više dobra je. Ali pitanje imena će doći na kraju, moja želja je da se taj put realizuje, samo što bih vas ispravio u jednome. Opozicija u Republici Srpskoj nije dio konsenzusa ni u vezi sa velikim projektima pa ako već govorimo o saglasnosti svih, ona se odnosi na većinu koja čini Vladu Republike Srpske.

GLAS: Hoće li biti otklonjene prepreke za gradnju aerodroma u Trebinju, “Buk Bijele”....

DODIK: Smjernice i principi - dokument koji je sačinjen sa partnerima u FBiH je uključio sve projekte koji treba da budu realizovani ili preciznije koji su čekali na realizaciju. Nadam se da će u duhu tog sporazuma biti otklonjene sve prepreke i da će Republika Srpska dobiti novi ekonomski zamajac. Nikada ranije nisam stao na put nijednom razvojnom projektu u FBiH. Podržavao sam sve što doprinosi razvoju, kako opštem tako i pojedinačnom. Zar nije suludo da nekoga ubjeđujete da mu treba aerodrom ili hidroelektrana?! Loša iskustva sa ranijim političkim garniturama iz Sarajeva uče nas oprezu, zato sve projekte u BiH treba rješavati “u paketu”.

GLAS: Može li se u ovom mandatu očekivati više saradnje Vas, kao predsjednika Srpske i budućeg predsjednika FBiH, odnosno vlada i ministara?

DODIK: Republika Srpska nikada nije bježala od saradnje. Nije da je nije bilo i u nekom ranijem periodu, ali da li može više i bolje može. Mi sasvim sigurno nećemo biti ti koji će biti protiv saradnje. Sve što je u interesu građana Republike Srpske mora biti i interes Vlade Republike Srpske. Meni su jednako važni i susreti i saradnja sa Srbijom, Ruskom Federacijom, Kinom, Mađarskom, Grčkom, kao i oni sa Briselom, Vašingtonom i Berlinom.

GLAS: Šta očekujete od nove Vlade Srpske, imajući na umu specifičnost da joj je mandat “oročen” na dvije godine?

DODIK: Očekujem da za naredne dvije godine zadrže finansijsku stabilnost Srpske, povećaju plate i penzije, uvedu više reda u svim segmentima, stvore sve preduslove da se u Srpskoj brže investira, da se obračunaju sa neradom i nagrade rad, održe mir i stabilnost.

GLAS: Veliku buru izazvala je najava preispitivanja stanja u javnom sektoru kada su u pitanju zaposleni. Poruka da oni koji su zaposleni, a ne dolaze na posao treba da budu udaljeni izazvala je pravu buru u javnim preduzećima i institucijama. Koji je motiv za tu vrstu inicijative baš u ovom periodu i da li se može potezati pitanje bilo čije odgovornosti za takvo stanje?

DODIK: Ranije sam čuo različite priče o ovoj temi. Sindikalni rukovodioci su javno ukazali na to. Opozicija je to koristila kao temu. Rekli smo - hajde da vidimo šta se tu dešava. I ovom prilikom želim da pozovem i sindikate i opoziciju da nam dostave svoja saznanja o takvoj vrsti zloupotreba i na konstruktivan način doprinesu rješavanju ovog pitanja. Obračun sa takvom vrstom zloupotrebe javnog sektora nije od juče, niti od dana kada je to izgovoreno. I zloupotrebe i borba protiv takvih zloupotreba duže traje, ali sada je došao trenutak da kažemo - nulta tolerancija na takve zloupotrebe. Svuda gdje ustanovimo odgovornost pojedinaca za takvu praksu budite sigurni da će biti procesuirani. Država je siguran poslodavac i još od komunizma je naslijeđen stav da ako varaš državu ne varaš nikoga. Komunizam je pao. Vrijeme je i da sve zaposlene u javnoj upravi podsjetimo na tu činjenicu.

Nisam odustao od ideje o spajanju funkcija

GLAS: Ranije ste zagovarali da bi trebalo objediniti pozicije predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH. Da li ste odustali od te ideje?

DODIK: To je pitanje o kojem bi dobro bilo povesti javnu raspravu i u jednoj konstruktivnoj atmosferi svih aktera društva doći do argumenata za i protiv takvog prijedloga. Srpski član Predsjedništva u Sarajevu zastupa stavove onih koji su ga neposredno birali, a bira se u Republici Srpskoj upravo kao i predsjednik Republike Srpske. Podsjetiću vas na ne tako davnu izjavu Mirka Šarovića, koji u Narodnoj skupštini Republike Srpske kaže neće meni određivati Skupština šta ću raditi. Izvinite molim vas, a šta mu je orijentir? Čije interese je zastupao tamo? Kako je moguće da jednog ministra u Savjetu ministara ne interesuje Narodna skupština Republike Srpske? I da odgovorim konkretno, nisam odustao od te ideje, ne pretendujući da je najbolja i da će proći.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Galerija
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana