Iz BiH protjerano 5.000 stranaca
Sarajevo - Kršenje zakona i odluka vlasti u BiH koštali su u protekloj deceniji protjerivanja gotovo 5.000 stranaca, a prisilno je u domovinu vraćeno najviše državljana Turske, samoproglašenog Kosova, Srbije i zemalja Bliskog istoka.
Nadležne službe su, pokazuju podaci iz najnovijeg migracionog profila BiH, lani imale pune ruke posla. Izdato je 927 rješenja o protjerivanju, što je za čak 122 odsto više nego u 2016. i najviše od 2008. godine, koja je uzeta kao prva u poređenju. Uz to je lani na 38 adresa uručeno rješenje o otkazu bezviznog ili privremenog boravka sa mjerom protjerivanja.
Posljednji slučaj protjerivanja zabilježen je prije nekoliko dana kada su dvije osobe sa državljanstvom Srbije i Crne Gore nakon odsluženja zatvorske kazne pušteni iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica. Njima je izrečena mjera protjerivanja i zabrana ulaska u BiH u periodu od pet godina.
Ista kazna dočekala je ranijih godina hiljade stranaca koji nisu ispoštovali pravila koja su na snazi u BiH. Presjek izdatih rješenja o protjerivanju po zemljama pokazuje da je najviše stranaca vraćeno u Tursku, Srbiju i Albaniju, a posljednjih godina raste broj Avganistanaca, Alžiraca i Iračana koji su morali da napuste BiH.
U Službi za poslove sa strancima BiH kazali su da su strancima mjere protjerivanja najčešće izricane jer su prekršili propise o prelasku granice ili ostali u BiH nakon perioda važenja vize ili odobrenog boravka.
- Rješenja su izdavana i osobama prihvaćenim na osnovu sporazuma o readmisiji, pravosnažno osuđenim licima za krivična djela i osobama kojima je otkazan boravak, ali u roku nisu dobrovoljno napustile zemlju - kazali su u Službi za poslove sa strancima i dodali da mjera predviđa i zabranu ulaska u BiH od jedne do pet godina.
Kada je riječ o odbijenicama za ulazak u BiH, lani ih je najviše izdato za državljane samoproglašenog Kosova, Turske, Hrvatske, Srbije i Kolumbije. Najčešći razlozi za to su bili nepostojanje važeće putne isprave i vize i nemogućnost dokazivanja svrhe boravka.
Statistika pokazuje da je zil u BiH prošle godine zatražila 381 osoba, što je višestruko povećanje u odnosu na prethodnu godinu, kada je primljeno 79 takvih zahtjeva. Obim povećanja odslikava i podatak da je za deceniju podneseno 980 zahtjeva za azil.
Prvi migracioni profil BiH usvojen je 2009. godine, čime je ispunjen dio obaveza za liberalizaciju viznog režima.
Broj protjeranih u 2017. godini
Turska 189
Samoproglašeno Kosovo 159
Srbija 111
Albanija 85
Pakistan 79
Avganistan 64
Alžir 32
Iran 21
S. Arabija 16
Sirija 15
Libija 14
Crna Gora 11
Ostale zemlje 131
Broj rješenja o protjerivanju
2017. 927
2016. 418
2015. 294
2014. 380
2013. 279
2012. 562
2011. 309
2010. 410
2009. 474
2008. 787
Broj zahtjeva za azil u BiH
2017. 381
2016. 79
2015. 46
2014. 45
2013. 100
2012. 53
2011. 46
2010. 64
2009. 71
2008. 95
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
