Hrvatski akademici traže da se odreknemo hidroelektrana

Veljko Zeljković
Hrvatski akademici traže da se odreknemo hidroelektrana

SARAJEVO - Prilikom pregovora s BiH o njenom eventualnom ulasku u EU, Hrvatska treba da insistira na sedam ključnih stvari, od kojih je jedna konstitutivnost Hrvata, druga - treći entitet, a treća pitanje gradnje energetskih objekata na rijeci Drini i slivu u Neretve.

Navodi se ovo u dokumentu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) koji je proteklih nekoliko dana izazvao pravu buru u javnosti, a pogotovo u Srbiji, a u kojem se govori o “zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora s BiH, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihovog ulaska u EU”.

Kako se navodi u ovom dokumentu, a u dijelu koji se odnosi na BiH, HAZU sugeriše rukovodstvu Hrvatske da posebnu pažnju obrati na razgraničenje u Malostonskom zalivu (Pelješki most) - ostrva Veli i Mali školj te Ponta Klek. Istakli su kako je ponovo neophodno aktuelizovati i potrebu poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora o zaštiti prava Hrvata, a što podrazumijeva neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom.

Zatraženo je i da se, kako su istakli, prizna “prava i  oslobodilačka uloga Hrvatske i Hrvata u uspostavi i odbrani BiH”, ali i da se prestane s lažnim optuživanjem Hrvata pred sudovima, obezbijedi ravnopravnost hrvatskog naroda, odnosno treći entitet, a što, prema mišljenju hrvatskih akademika, podrazumijeva sva prava koja iz toga proizlaze - ravnopravnost hrvatskog jezika i sloboda djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.

Kao najveći izazov označena je borba za konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH, uz opasku kako je hitno potrebno spriječiti “nasilno utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava”.

- Treba im obezbijediti savremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a po svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamenta BiH, tako i FBiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna prebivališta na istorijskom hrvatskom etničkom prostoru - navodi se u ovom dokumentu dostavljenom na adresu hrvatskog predsjednika i premijera.

Hrvatski akademici su na kraju poručili i kako tokom ovih pregovora sa BiH treba insistirati na smanjenju “negativnih uticaja” u slučajevima gradnje strateških energetskih objekata od strane Srpske - HE “Foča, “Buk Bijela”, “Vikoč”, “Paunci”, “Sutjeska”, “Mrsovo” i “HE na Drini”, jer, kako smatraju, njihova gradnja dovodi u pitanje zaštitu sliva “HE Dubrovnik”, sliva Neretve i “HE Čapljina” na Neretvi.

Prema riječima pomoćnika ministra za energetiku u Vladi Republike Srpske Milana Baštinca, stav hrvatskih akademika, a posebno u dijelu koji se tiče izgradnje novih hidroelektrana, iznenadio ga je i zatekao.

- Nije mi jasno kakve veze ima gradnja “HE na Drini” ili “Mrsovo” sa Hrvatskom. Da su to učinili iz Crne Gore, pa hajde, shvatio bih nekako. Nevjerovatno, nemam komentara - istakao je Baštinac poručujući da bi hrvatskoj akademskoj zajednici bilo bolje da se bavi problemom “Trgovska gora”.

“Mit o Jasenovcu”

Kada je riječ o Srbiji, hrvatski akademici smatraju da je vlastima u Beogradu evropski put potrebno usloviti “odricanjem velikosrpske propagande, jasenovačkog mita i odnosa prema Alojziju Stepincu”. Na spisku je i pitanje granice na Dunavu koja je, prema mišljenju hrvatskih akademika, pogrešno određena. Na kraju su konstatovali kako postoji i “potreba definisanja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj”. Kada je u pitanju Crna Gora, oni smatraju da treba tražiti zagarantovane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, ali i plaćanje ratne štete.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana