Dudakovićev ratni put u školskoj biblioteci

Veliki broj snimaka svjedoči o tome, a posebno je upečatljiv onaj na kojem ratni komandant Petog korpusa Atif Dudaković naređuje da sve što je srpsko bude popaljeno, dok njegovi borci zarobljene Srbe vode vezane za automobile.

U operacijama Petog korpusa u opštinama Petrovac, Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most i Ključ ubijeno je oko 870 srpskih civila i 400 vojnika, a spaljeno više od 30 sela. Za vrijeme njihovog trajanja nestalo je više od 800 ljudi, a na tom području pronađena je 21 masovna grobnica sa tijelima Srba.

Najava "obogaćivanja" školske literature ratnom monografijom dolazi u vrijeme kada su vlasti četiri kantona u FBiH odlučile da djecu u osnovnim školama uče o tome da su Srbi agresori i da su počinili genocid i etničko čišćenje nad Bošnjacima.

Autori monografije navode da ona sadrži ono što je Peti korpus Armije RBiH i narod bihaćkog okruga preživio od 1992. do 1995. godine. Sastoji se od osam dijelova, a prema navodima autora, govori o početku agresije na BiH, otporu agresorima u bihaćkom okrugu, formiranju Petog korpusa, pokušaju secesije dijela BiH i borbenim dejstvima. Izdavanje monografije podržala je Vlada USK nakon inicijative članova Patriotske lige i kantonalnog Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida. Na čelu projekta za izradu monografije bio je ratni načelnik štaba Petog korpusa Fadil Hasanagić, a učestvovao je i ratni komandant tog korpusa Atif Dudaković, koji je godinama pod istragom zbog ratnih zločina nad Srbima.

- Prvi tiraž je 500 komada, a 350 komada biće podijeljeno školama i njihovim bibliotekama, opštinskim bibliotekama i boračkim organizacijama, a dio će ići u slobodnu prodaju - kazao je Hasanagić.

Delegat srpskog naroda u Parlamentu FBiH Mladen Lonić iz USK istakao je da ratnoj literaturi ne može biti mjesto u školama.

- Ni u jednoj školi ne treba da bude ratna literatura i to ne treba da forsira nijedan narod u ovoj zemlji. Kome se čita, neka je čita, ali ne podržavam da ta literatura ide u škole - istakao je Lonić i dodao da će na sjednici Kluba srpskih delegata, koja je zakazana za danas, razgovarati o ovoj temi i da će tražiti odgovor nadležnih institucija.

Njegov kolega u klubu iz Livanjskog kantona Mile Marčeta kaže da ratnohuškačke teme ne treba da budu otvarane skoro 25 godina poslije završetka sukoba i da ponovo budu žarište nečega što može dovesti do neželjenog scenarija.

- To ne treba nikome ko misli dobro, ima hiljadu drugih stvari koje treba da budu dio školstva i obrazovanja mladih, a ne da ih truju ratnohuškačkom literaturom - kazao je Marčeta.

On je takođe najavio da će na sjednici Kluba srpskih delegata tražiti da bude zauzet stav o ovom skandalu.

- U USK živi veliki broj Srba. Ima nas u Petrovcu, Bosanskoj Krupi, Bihaću, nešto manje u Sanskom Mostu i ovo je strašna poruka svima nama. Mi delegati s tog područja treba da zauzmemo stav i da tražimo da se odustane od ove sulude ideje - kazao je Marčeta.

Odbornik u Skupštini opštine Bosanski Petrovac Svetko Dukić rekao je da neće biti dobro ako monografija završi u školama.

- To ne vodi ničemu dobrom i nevjerovatno je da se to dešava nakon 20 i više godina od rata. Na sjednici Skupštine opštine ću tražiti da vidim da li će se to desiti - rekao je Dukić.

Predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a u Sanskom Mostu Drago Praštalo kaže da ratna literatura nema šta da traži u školama u rukama djece.

- Svi treba da se okrenu budućnosti, a ne da gledamo u prošlost - kazao je Praštalo.

Savjet Evrope i UNESKO preporučili su da ratne događaje iz nedavne prošlosti djeci ne treba interpretirati na način koji širi mržnju i vrijeđa osjećanja drugih naroda, ali su ministri obrazovanja u Kantonu Sarajevo te Zeničko-dobojskom, Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu odlučili da zanemare te preporuke i u školske programe istorije uveli sporan sadržaj. To je podstaklo i organe u RS da u udžbenike uvedu događaje iz novije istorije.

Marković: Zastrašujuća mržnja

Član delegacije Parlamenta BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Milica Marković smatra da je potpirivanje mržnje u nastavnom procesu u FBiH argument više za razmišljanje da se BiH na miran način podijeli.

- Zastrašujuća je činjenica da neko toliko godina nakon završetka rata smatra da i dalje treba pričati o agresorima i potpirivati mržnju i netrpeljivost između Bošnjaka i Srba - rekla je Markovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.