Dosije "Glasa Srpske": Klimatske promjene (2)

Glas Srpske
Dosije "Glasa Srpske": Klimatske promjene (2)

Neophodno prilagoditi metode zaštite bilja novim agroekološkim uslovima, u kojima se usljed toplotnog stresa očekuje pojava specifičnih bolesti i štetočina biljaka

OVOGODIŠNjA suša, prouzrokovana izuzetno visokim temperaturama i dugotrajnim odsustvom padavina, negativno će se odraziti na poljoprivredu u Republici Srpskoj. Prve procjene stručnjaka ukazuju da će prinosi mnogih gajenih biljaka biti znatno smanjeni, a u mnogim blagorodnim područjima čak i prepolovljeni. Direktne posljedice ovakvog stanja najviše će osjetiti poljoprivredni proizvođači, koji će pretrpjeti i najveće ekonomske štete, dok će indirektne posljedice ovogodišnje suše, kroz već najavljeno poskupljenje mnogih životnih namirnica, osjetiti i građani Srpske. Šef Zavoda za zaštitu bilja, sjemenarstvo i biotehnologiju na Poljoprivrednom institutu Republike Srpske, doc. dr Vojislav Trkulja je upozorio da klimatske promjene u narednim decenijama predstavljaju novi izazov, koji pred poljoprivrednu nauku i praksu postavlja i nove specifične zahtjeve. Trkulja, koji je učestvovao u izradi projekta Ministarstva ekologije Vlade Srpske o uticaju klimatskih promjena na poljoprivredu, istakao je da će promjena klime u mnogim proizvodnim područjima smanjiti vodne resurse raspoložive za navodnjavanje, jer će porast evaporacije biti veća od padavina. - U takvim uslovima, pitanje primjene tehnologija za racionalno korišćenje vode u navodnjavanju i uvođenje sistema "kap po kap" će postati sve aktuelnije. Takođe, razne agrotehničke mjere usmjerene na bolje ekonomisanje vodom u zemljištu, kao što su na primjer, rano proljećno zatvaranje brazde radi očuvanja rezervi zimske vlage, te uvođenje minimalne ili redukovane obrade zemljišta, mogu odigrati značajnu ulogu u izbjegavanju šteta, nastalih pod uticajem jako izražene aridnosti klime, kao i gajenje sorti i hibrida pojedinih biljnih vrsta koje su tolerantne na sušu - naglasio je Trkulja. Dodao je da će biti neophodno prilagoditi metode zaštite bilja novim specifičnim agroekološkim uslovima, u kojim se usljed toplotnog stresa očekuje pojava specifičnih bolesti i štetočina biljaka, kao što su fitopatogene gljive i slični organizmi, kojima uslovi povišenih temperatura i male relativne vlažnosti vazduha odgovaraju, te pojava nekih novih bolesti i štetočina biljaka. Trkulja je pojasnio da pomenute opcije prilagođavanja poljoprivrede pripadaju takozvanoj prvoj grupi zadataka, a njima treba pridružiti i prijedloge za poboljšanje degradiranog zemljišta, koje je potrebno za širenje poljoprivrednih površina i povećanje proizvodnje hrane. Druga grupa zadataka, obrazložio je Trkulja, predviđa razvijanje višefunkcionalne poljoprivrede, koja osim hrane proizvodi i energente manje opasne za zagađenje atmosfere. - Povećanje proizvodnje uljarica (uljane repice, soje i suncokreta) od čijeg sirovog ulja se dobija biodizel (na području Srpca se već gradi prva domaća fabrika biodizela) u značajnoj mjeri može smanjiti zavisnost od uvoznih fosilnih goriva. Ovi zadaci tijesno su povezani sa Energetskom strategijom Evropske unije, i drugih razvijenih regiona svijeta, koja obuhvata sve klimatske resurse, sunce, vjetar, zatim hidroenergiju i biomasu, kao i druge geotermalne obnovljive resurse - podvukao je Vojislav Trkulja. Prema njegovim riječima, negativni uticaji očekivanih klimatskih promjena nameću potrebu hitne izrade ocjene uticaja promjene klime na poljoprivredu, kao i razvoja i primjene nacionalne strategije adaptacije na izmijenjene klimatske uslove, i kompleksna poljoprivredna istraživanja... Da bi se ovo ostvarilo, smatra Trkulja, neophodno je sprovesti i niz aktivnosti u svrhu stručnog informisanja javnosti, te jačanja kapaciteta u domenu istraživanja i obuke poljoprivrednika i donosioca odluka u sektoru poljoprivrede. Većina pomenutih mjera će, zaključio je Vojislav Trkulja, donijeti dobrobit, u zavisnosti od toga kojom brzinom i u kojoj razmjeri se klima bude mijenjala. Zbog toga, na kraju je podvukao, unapređenje monitoringa klime i prinosa najvažnijih gajenih biljaka, obezbjeđivanje sezonskih klimatskih prognoza i agrometeoroloških informacija za potrebe poljoprivrede i šumarstva, i informacija o promjeni namjene korišćenja zemljišta u prostornim planovima, predstavljaju važne zadatke za sprovođenje uspješne adaptacije poljoprivrede na projektovane promjene klime. M. RADETIĆ (U petak: "Uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi") NOVE SORTE - U Poljoprivrednom institutu Republike Srpske, koji je jedina institucija u BiH sa vlastitim priznatim sortama i hibridima raznih gajenih biljka, u toku su procesi selekcije s ciljem kreiranja novih sorti i hibrida pojedinih biljnih vrsta tolerantnih na sušu - rekao je Vojislav Trkulja. Napomenuo je da, ukoliko ovakvi projekti budu snažnije podržani od strane resornih republičkih ministarstava, uskoro se mogu očekivati i prvi konkretni rezultati. HEKTARI Poljoprivrednih površina, na kojima se može organizovati intenzivna poljoprivredna proizvodnja, u Republici Srpskoj ima oko 158 hiljada hektara, od kojih su najveći kompleksi regionalnog značaja u Semberiji (43 hiljade hektara), Posavini (36,5 hiljada), srednjem i donjem toku Vrbasa (45,8 hiljada) i Hercegovini (23,6 hiljada hektara).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Zemljotres u BiH!
Zemljotres u BiH!
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana