“Dara” pobjednik i bez “Oskara”

Aleksandar Stojanović
“Dara” pobjednik i bez “Oskara”

BEOGRAD, BANjALUKA - Rukopisi ne gore i “Daru iz Jasenovca” ne može niko uništiti. Ovo ostvarenje je raščistilo teren od laži, uperilo svjetla na istinu, a neulazak ovog djela u uži izbor za “Oskara” pokazatelj je da Srbi ne mogu tražiti pravdu na Zapadu. “Darina” pobjeda je na unutrašnjem planu, jer je u našoj kulturi i među nama samima podignuta svijest o genocidu i stradanju srpskog naroda u Nezavisnoj državi Hrvatskoj.

Ovako glase najvažnije reakcije na vijest da film Predraga Gage Antonijevića “Dara iz Jasenovca” nije ušao u uži krug za nagradu “Oskar” u kategoriji za najbolji strani film, što je juče u cijelom regionu izazvalo niz komentara u umjetničkim, ali i političkim krugovima.

Istoričar Miloš Ković rekao je za “Glas Srpske” da se o samom filmu ne može govoriti, jer nije dostupan domaćoj javnosti, ali da se mnogo toga moglo naučiti i razumjeti na osnovu onoga što je pratilo film.

- Pokazalo se da je zamisao i sprovođenje bilo odlično. Dakle, doći do ovakvog filma i napraviti ga je samo po sebi veoma dobro. Drugo, videli smo odakle dolazi neprijateljstvo i protivljenje. Dakle, ne samo da se ovaj film obezvredi i sakrije, nego čak i da se porekne istorijska istina, činjenica o Jasenovcu i genocidu nad Srbima u NDH. Sve je to vrlo dragoceno. Čak i ta negativna kampanja je, uslovno rečeno, kampanja i publicitet. Tako da, kada se svedu svi rezultati na kraju, mislim da je ovaj film veliki događaj, pre svega za nas i našu javnost - kaže Ković.

On ističe da Srbi po pitanju borbe za istinu o genocidu nad srpskim narodom moraju da vode na dva fronta, a prvi je spoljni, odnosno predstavljanje istine svijetu o događajima od 1941. do 1945. godine.

- Drugi, za mene važniji, je unutrašnji, odnosno da sami osvestimo tu temu, jer osvešćenje nije još ni počelo. Ovde mora da se dobije ta bitka, da shvatimo da je genocid nad Srbima u NDH verovatno najznačajnija tema cele naše istorije. Kada to shvatimo, vrlo lako ćemo da izađemo na kraj sa svim drugim našim iluzijama, od kojih je na prvom mestu jugoslovenska iluzija koja je i te kako živa, naročito u Beogradu - ističe Ković.

Komentarišući činjenicu da je film Jasmile Žbanić “Kvo vadis, Aida?” ušao u uži izbor, Ković kaže da je to dokaz da Srbi ne treba da traže pravdu na Zapadu, jer je riječ o zemljama koje decenijama pokušavaju da sakriju genocid koji se desio u NDH i čije su službe kroz pacovske kanale spasavale Pavelića i druge zločince.

- Dakle, primarna uloga ovog filma je taj unutrašnji plan, jer će među nama samima osvestiti temu genocida i da prestanemo sa relativizacijom u našoj kulturi i da dođemo do objašnjenja zašto se to dogodilo i zašto nad decom. Ta deca nisu gonjena i ubijana kao četnici ili partizani, nego kao Srbi! I to moramo da razumemo. Taj pokušaj uništenja i dan-danas traje, to su pokušaji da se ugasi Republika Srpska, da se otme Kosovo i Metohija od Srbije i da se sutra rasparča i sama Srbija - ističe Ković.

Predrag Antonijević je rekao za Srnu da se njegov film “Dara iz Jasenovca” ne može ugušiti ni spriječiti uprkos negativnoj političkoj propagandi zbog koje nije ušao u izbor za “Oskara”.

- Ne može se film ugušiti. Jednostavno, “rukopisi ne gore”. A pogotovo što je to jedan jako snažan film. “Dara” će se stalno pojavljivati, jer ljudi pišu o filmu i on se prikazuje u bioskopima - istakao je Antonijević.

On dodaje da je ispunjena misija filma, a to je da se iznese istina o Jasenovcu i da će nastaviti sa jakom promocijom svuda u svijetu.

Nacionalno pitanje

Predrag Antonijević je zahvalio na podršci Vlade RS u iznosu od 500.000 KM ističući da je ta pomoć došla u pravom trenutku kako bi se nastavilo sa promocijom filma.

- Vidite kakva je borba. To više nije pitanje filma, ni moje lično, ovo je sad postalo nacionalno pitanje. Očigledno da moramo da se borimo. Sada je sve jasno kad ste videli da mrtvi-ladni jednostavno negiraju da su Srbi bili žrtve u Jasenovcu - rekao je Antonijević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana