Cvijeće i svijeće za žrtve Dobrovoljačke

Trasa kojom su se kretali autobusi iz Istočnog Sarajeva bila je zatvorena za saobraćaj, federalna policija je u velikom broju bila raspoređena uz put, kao i u Ulici Hamdije Kreševljakovića, nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici.

Sve je prošlo bez incidenata.

Služenjem parastosa u Crkvi Svetog velikomučenika u Istočnom Novom Sarajevu počelo je obilježavanje 32 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici.

Među učesnicima obilježavanja 32 godine od stradanja vojnika JNA su preživjeli, članovi porodica stradalih, predstavnici institucija Republike Srpske, zvaničnici Srpske u institucijama BiH, grada Istočno Sarajeva i gradskih opština, te predstavnici boračkih kategorija.

Prethodno, u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Novom Sarajevu služen je parastos povodom obilježavanja 32 godine od zločina nad pripadnicima JNA u Sarajevu 1992. godine koje su počinile muslimanske paravojne formacije.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, Teritorijalne odbrane RBiH i paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali predratni kriminalci.

Dana 2. maja 1992. godine oko 11.30 časova, oko 200 pripadnika jedinica teritorijalne odbrane tzv. RBiH i "Zelenih beretki", među kojima su bili Sakib Puška, Jusuf Juka Prazina, Emin Švrakić i drugi, kao i jedinica kojima je komandovao sarajevski kriminalac Ismet Bajramović Ćelo, držali su u blokadi, a potom izvršili i napad na Dom JNA u Sarajevu, otvarajući vatru iz cjelokupnog raspoloživog naoružanja.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.

Željko Pantelić, jedan je od preživjelih iz kolone JNA koju su 2. maja prije 32 godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu napale muslimanske snage, rekao je da će se dok je živ sjećati pobijelnih kolega i vojnika.

Pantelić, koji je u to vrijeme imao čin poručnika JNA i u napadu je ranjen, podsjetio je da su tada živote dali vojnici JNA koji su imali 18 ili 19 godina, da su ubijani u vozilima, na vozilima ili razoružani na ulici.

-Dok sam živ dolaziću ovdje da se sjećam svojih kolega i vojnika koji su pobijeni u Dobrovoljačkoj - rekao je Pantelić, koji je napisao i knjigu o tom zločinu.

Tog 2. maja zarobljen je i Zoran Marašević, koji je bio učesnik kolone.

-Vraćaju se ružna sjećanja. Mnogo mi je teško. Bili smo zarobljeni, mislim oko sedam dana, a poslije smo razmijenjeni na Han Pijesku - prisjetio se Marašević.

 Slobodan Bojanić, pripadnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) koji je bio svjedok napada paravojnih bošnjačkih jednica na kolonu 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, rekao je da se danas, poslije 32 godine, ponovo vraća da oda počast poginulim drugovima i da se nada da se tako nešto više nikad neće ponoviti.

-Zločinci koji su odgovorni za taj zločin trebalo bi da budu kažnjeni - rekao je Bojanić.

On je naveo da su paravojne bošnjačke jednice u Dobrovoljačkoj ulici zaustavile kolonu, istjerale ih iz vozila, naredili da legnu po zemlji i pucali po njima.

-Bio sam negde pred kraj kolone, tu ispod same komande, tu je kolona jednostavno stala... Ljudi su nas opkolili, istjerali napolje ... povaljali po ulici i pucali - prisjetio se Bojanić.

Bojanić je naveo da ne zna ko je dao naredbu da se napusti kasarna, da je bio vojnik, a da su kolege iz vojske od komandira dobili naređenje da krenu iz kasarne.

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je danas u Istočnom Novom Sarajevu da su poražavajuće činjenice o kaznama za zločine počinjene nad Srbima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i da pravosudne institucije BiH nisu ispunile ono zbog čega su osnovane.

Graorčeva je, na obilježavanju 32 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu kada je ubijeno najmanje 28 pripadnika JNA, rekla da žrtve ne smiju biti zaboravljene, ni istina potisnuta.

-Danas smo ovdje da bismo se prisjetili stradalih vojnika Jugoslovenske narodne armije u Sarajevu, u Dobrovoljačkoj ulici - rekla je Graorčeva novinarima nakon parastosa koji je služen u Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima.

Ona je napomenula da za zločine, ne samo u Dobrovoljačkoj ulici, nego i za zločine nad Srbima u cijeloj Sarajevskoj-romanijskoj regiji, ali i cijeloj BiH niko nije dobio zasluženu kaznu.

-I ono malo što je presuđeno za zločine nad Srbima, kazne su nedovoljne, minimalne ili što je još poraznije, dozvoli se ljudima koji dobiju i te minimalne kazne da slobodno išetaju iz BiH - ukazala je Graorčeva i izrazila uvjernje da se zločinci nikada neće vratiti u BiH i da je to samo farsa i Tužilaštva, i Suda BiH.

Graorčeva je izrazila saosjećanje sa porodicama čiju su članovi, kao pripadnici JNA stradali te 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici i, nažalost, neće dobiti ni moralnu satisfakciju da će zločinci koji su činili strašne zločine za njih i odgovarati.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) Radan Ostojić zatražio je od pravosudnih institucija BiH da budu kažnjeni i počinioci i naredbodavci gnusnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici.

-Danas smo se okupili, po ko zna koji put, da prvenstveno odamo počast nevino nastradalim žrtvama u Dobrovoljačkoj ulici i da po ko zna koji put upitamo da li su ovi ljudi nastradali nasilnom smrću, odnosno da li ih je neko ubio ili su umrli prirodnom smrću? Očigledno je da ih je neko ubio - rekao je Ostojić novinarima.

Ostojić je istakao da Boračka organizacija Srpske postavlja pitanje ko je to uradio, ko je naredio i zbog čega do danas niko nije osuđen za takvo djelo?

-Ako gledamo šta se u posljednje vrijeme dešava, posebno izjavu (ministra inostranih poslova BiH Elmedina) Konakovića, da mi, nažalost, nismo dobre komšije i da nam nije mjesto ovdje, onda možemo i da zamislimo šta nam žele, šta nam misle i šta su nam mislili te 1992. godine -rekao je Ostojić.

On je rekao da će Boračka organizacija Republike Srpske i dalje biti uporna i zahtijevati da počinioci budu kažnjeni.

-Molićemo Boga da lice pravde stigne i one koji su ovo uradili, da na takav način, posle mnogo godina, nevino postradale žrtve, dobiju bar kakvu-takvu satisfakciju - istakao je Ostojić.

Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović poručio je da je zločin, koji se u maju 1992. godine dogodio u Dobrovoljačkoj ulici, bio podmukao i kao takav i danas predstavlja mrlju na međunarodnoj zajednici i pravosuđu BiH, koje apsolutno ništa ne preduzima da bi počinioci bili otkriveni ili kažnjeni.

Nosović je podsjetio da se tada desilo to podmuklo ubistvo i napad.

-Međunarodna zajednica je pokrovitelj toga, zajedno sa ovim našim domaćim izdajnicima koji su to uradili - rekao je Nosović.

- Za zločin počinjen u Dobrovoljačkoj 1992. godine još niko nije odgovarao, ali bi zbog budućnosti trebalo priznati da su stradali nevini ljudi i da bi za to trebalo da odgovaraju oni koji su za to najodgovorniji - poručio je predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić.

Dodao je da su Srbi ubijani širom BiH i nikada niko nije odgovarao, odnosno vrlo malo je odgovarao.

-Naša je obaveza da se svake godine okupljamo. Mi ćemo dolaziti dokle god smo živi i dokle god postoji želja, a želja mora biti uvijek tu jer ne smijemo dozvoliti da se ponovi ono što se ovdje desilo - rekao je Kojić nakon polaganja cvijeća i paljenja svijeća u pomen na stradale.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić izjavio je danas da za zločin nad vojnicima JNA u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu niko nije odgovarao, a što je najtužnije, mjesto stradanja nikada nije obilježeno.

Ćosić je naveo da je zločin u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj jedan od prvih tragičnih događaja u ratnom periodu od 1992. i 1995. godine, kada su stradali vojnici bivše JNA koji su se u mirnodopskoj formaciji povlačili iz Sarajeva, iz druge vojne oblasti.

-Ljudi koji su ovdje napadnuti bili su na kamionima, nisu imali namjeru nikoga da napadnu, nisu predstavljali nikakvu prijetnju bilo kome. Brojna su mjesta stradanja u cijeloj BiH koja nisu obilježena -izjavio je Ćosić novinarima u Sarajevu.

On je istakao da nije dobro da ljudi dolaze u Sarajevo da obilježe mjesto stradanja pod policijskom pratnjom i da su ulice blokirane.

-Ako nemamo nešto što podsjeća na vrijeme u kojem su ljudi stradali, bojim se da ćemo doći do situacije da će sjećanje na to izblijediti, a jako je opasno kad sjećanje blijedi. To rađa neke nove loše duhove koji opet mogu dovesti do nekih tragičnih dešavanja - rekao je Ćosić.

On je naveo da mu je žao kao čovjeku koji živi u Istočnom Sarajevu, a rođeni je Sarajlija, što mora doći u Sarajevo pod policijskom pratnjom i što na današnjem obilježavanju nema gradonačelnika Sarajeva, niti premijera Kantona Sarajevo.

-Žrtva je žrtva, ma kakva da je i mislim da ako želimo bilo šta dobro u ovoj zemlji, moramo da priznamo žrtve. Nije problem ni da ih prebrojavamo, ali u svakom slučaju nije dobro da jedno mjesto stradanja nema svoje obilježje, jer će po tome ispasti da niko nije stradao, da se ništa nije desilo. Za ovaj zločin niko nije odgovarao - podsjetio je Ćosić.

On je rekao da su danas u Sarajevo došli ljudi koji su u tadašnjem napadu u Dobrovoljačkoj ulici ranjeni, na koje je pucano i koji nisu nikoga napadali.

-Ne znam da li postoji neki dokaz da su ljudi iz te mirnodopske formacije, vojnici bivše armije zajedničke države, na nekog pucali, da su nekog napadali. Mislim da je bilo dogovoreno da se oni povuku u mirnodopskoj razmjeni. Nadam se da će doći vrijeme kada ćemo ovdje moći doći sasvim normalno i da će ovo mjesto stradanja biti obilježeno na adekvatan način, da znamo da je tu neko izgubio život, kako se to nikad ne bi ponovilo - rekao je Ćosić.

Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić izjavio je da veliki broj pripadnika policije danas prisutan, što izaziva posebno ružan osjećaj i da to nije slučaj kada se obilježavaju godišnjice stradanja na prostoru Republike Srpske.

On je naglasio da se mora stvarati ambijent u kome će se moći normalno doći na mjesto obilježavanja stradanja, kako u Dobrovoljačkoj, tako i na drugim mjestima.

-Da tražimo svi zajedno da odgovaraju svi oni koji su činili zločine. U tom pravcu, ako želimo da živimo u ovoj zajedničkoj državi potrebno je više iskrenosti, povjerenja i bez određenih povlačenja mimo saglasnosti Predsjedništva BiH gdje pojedinci istupaju kao slobodni strijelci. Neće nas to voditi ni u kakvo pomirenje nego će se još više zaoštravati odnosi, a sudbina je da živimo na ovim prostorima - rekao je Tomić.

Član delegacije Narodne skupštine Republike Srpske Vukota Govedarica poručio je da se u Dobrovoljačkoj 1992. godine desio zločin za koji niko nije odgovarao, te izrazio nadu da će pravda jednog dana ipak biti zadovoljena.

-I danas smo došli da se sjetimo tog vremena, svih tih ljudi koji su ovdje dali svoju žrtvu. Došli smo da ne zaboravimo taj događaj, ali smo došli sa razumom da je bolje stotinu godina pregovarati, nego jedan dan ratovati -rekao je Govedarica, koji je odao počast ubijenima u Dobrovoljačkoj ulici.

Govedarica je naglasio da poseban žal ostaje zbog toga što su ljudi stradali, bez obzira na to kojoj vjeri i nacionalnosti pripadaju, te činjenice da za ovaj zločin nikada niko nije odgovarao.

-Da li se još nadati? Da, jer čovjek jeste biće nade i on mora da se nada da će pravda jednog dana, na jednom mjestu, biti zadovoljena - rekao je Govedarica.

On je, odgovarajući na pitanje novinara, napomenuo da su u BiH za ratni period odgovarali Srbi, koji su, nažalost, platili najveću cijenu.

-Nemojte da iskrivljujemo tu sliku, jer nije dobro. Nije dobro kopati po svim tim stvarima i sjećanjima, ali naprosto dođu dani nekada kada to moramo da pokažemo- poručio je Govedarica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.