Alen Šeranić za “Glas Srpske”: Korak po korak krojimo veća prava za pacijente

Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, govoreći o novinama u oblasti zdravstvene zaštite i osiguranja.

- Sistem zdravstvene zaštite je mnogo unapređen, od elektronske zdravstvene knjižice, elektronskih recepata do integrisanog sistema. Nastojali smo da usaglasimo Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju sa zakonima o zdravstvenoj zaštiti i medicinskoj dokumentaciji i evidencijama. Sve ove novine iznjedrio je partnerski odnos građana i institucija - istakao je Šeranić.

GLAS: Koje su ključne promjene koje donosi novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju?

ŠERANIĆ: Oboljeli od malignih bolesti, kao i roditelji djece oboljele od tih bolesti, za vrijeme bolovanja primaće platu u iznosu od 100 odsto. Utvrđeno je jedno novo pravo koje će biti razrađivano kroz podzakonska akta, a to je da će i trudnice koje usljed određenih komplikacija moraju čuvati trudnoću, imati punu platu za vrijeme bolovanja. Zakone smo usaglašavali sa Konvencijom o pravima djece, koja podrazumijeva da je dijete svaka osoba do navršenih 18 godina i shodno tome proširili obim prava koja se tiču njih. Novina je da participaciju neće plaćati djeca do navršenih 18 godina, a slušajući prijedloge stanovništva u proteklom periodu, uvršteno je i pravo da će roditelj moći biti u pratnji djeteta uzrasta do 15 godina koje se liječi uz preporuku nadležnog ljekara. Ukoliko je riječ o djeci koja imaju produženo roditeljsko staranje, roditelj može biti u pratnji i nakon što postanu punoljetni. Zakon koji smo mijenjali je bio iz 1999. godine i tu se tehnički ništa više nije moglo uraditi. Zahvalan sam kolegama iz Fonda zdravstvenog osiguranja na svim analizama i prijedlozima. Urađena je kvalitetna stručna rasprava, najznačajnije prijedloge smo uzeli u obzir, a među njima svakako prijedlog Saveza za rijetke bolesti u vezi sa nabavkom veoma skupih i rijetkih lijekova.

GLAS: Mnogo se priča o mjerama koje će poboljšati demografsku sliku Srpske. Neke od novina ovog zakona idu u tom pravcu. Na koji način će se to pravedno realizovati?

ŠERANIĆ: Do sada smo mnogo uradili na proširenju prava u okviru dječije zaštite, uvećali smo iznose koji se daju kroz to pravo, a građani su to sve veoma dobro prihvatili, jer sve se to finansira iz doprinosa građana. To je ono što je važno u smislu solidarnosti i jedinstva, da kroz institucije pomognemo onima koji su najosjetljiviji. Treći postupak vantjelesne oplodnje moguće je ostvariti kako u Srpskoj, tako i u inostranstvu o trošku RS. Osim toga, plata u 100-odstotnom iznosu za trudnice koje čuvaju trudnoću, kao i besplatan prenatalni test, biće dodatno pojašnjeni i regulisani određenim podzakonskim aktima. Republika će stati iza svake trudnice koja bude imala potrebu za takvim testiranjem.

GLAS: Nedavno je usvojen i novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Za koliko je Srpska svim tim propisima podigla zdravstvenu zaštitu stanovnika?

ŠERANIĆ: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti smo, između ostalog fokusirani na preventivne programe, a to su republički skrining programi na karcinom dojke, debelog crijeva i grlića materice. Omogućili smo da zaposleni imaju jedan slobodan dan na teret poslodavca da bi uradili te preventivne preglede. Kada govorimo o preventivnoj medicini, predvidjeli smo i osnivanje centara za promociju zdravlja i prevenciju bolesti. Omogućili smo neke praktične stvari, da krv putuje, a ne pacijent. Osim toga ustanovili smo zakonski transparentne liste čekanja. Medicinskim sestrama i tehničarima smo dali mogućnost da osnuju privatnu ambulantu za njegu i rehabilitaciju. Svjesni smo da ima još zahtjeva, ali molim sve da imaju strpljenja, jer idemo korak po korak, kao i do sada.

GLAS: Da li je još ostala neka oblast za koju smatrate da nije dovoljno uređena?

ŠERANIĆ: Ne smijemo zaboraviti prihodovnu stranu, način finansiranja zdravstvene zaštite, gdje ćemo morati tražiti određene modele. Postoji inicijativa koja se tiče utvrđivanja određenih aspekata finansiranja od osiguravajućih kuća, u smislu određene odgovornosti u vezi sa osiguranjem, o čemu je diskutovano na stručnoj raspravi. Moraćemo utvrditi zajedničke stavove sa osiguravajućim kućama.

GLAS: Šta će biti zadaci budućeg zavoda za socijalnu zaštitu i kada bi on mogao profunkcionisati?

ŠERANIĆ: To je ustanova koju je zahtijevala stručna javnost, prije svega strukovno udruženje radnika u oblasti socijalne zaštite, jer je neophodno da imamo ustanovu koja kvantitativno i kvalitativno može da analizira sve što se dešava u toj oblasti i daje prijedloge za razvoj socijalne zaštite. Osnivanje je predviđeno još zakonom iz 2012. godine, a sada su stvoreni i uslovi za to.

Pandemija

GLAS: Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je najavila da se nazire kraj pandemije, a ljekari u Srbiji ističu da nas u oktobru očekuje novi talas. Kakva je situacija kod nas?

ŠERANIĆ: Ulazimo u period godine kada nije neuobičajeno širenje respiratornih infekcija. Dok god je broj onih koji se zaraze i završe na bolničkom liječenju takav da ga je moguće kontrolisati, mjere u zajednici su ovakve kakve imamo u posljednje vrijeme. Imali smo povećanje broja zaraženih i oboljelih u prethodnih mjesec dana, ali to nije uslovilo način funkcionisanja zdravstvenih ustanova. Preporuka građanima kao i do sada je da se vakcinišu, pogotovo oni iz rizičnih grupa. Treba da razmišljaju i o vakcinaciji protiv gripa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.