Zeman: U Ukrjine nema strane agresije

Prag - Predsjednik Češke uporedio je stanje u Ukrajini sa španskim građanskim ratom i naglasio da ni u tom slučaju ne može da se govori o stranoj agresiji.

Predsjednik Češke Miloš Zeman uporedio je danas u Lajpcigu u Njemačkoj sukob u Ukrajini sa Španijom u građanskom ratu 1930-ih godina i naglasio da ni u jednom slučaju ne može da se govori o stranoj agresiji.

"U Španiji je takođe bio građanski rat pri čemu su sa jedne strane intervenisali Rusi i Francuzi a sa druge strane Nemci i Italijani. Pa ipak niko ne govori da to nije bio građanski rat, da je to bila njemačka, italijanska, ruska ili francuska agresija", kazao je danas Zeman češkim novinarima koji ga prate na proslavi 25. godišnjice pada gvozdene zavjese u Lajpcigu.

Češki predsjednik je podsjetio da se u tom ratu borio Španac protiv Španca, naravno uz inostranu pomoć od svojih saveznika.

Zeman je istakao da je za dugoročno riješenje sukoba u Ukrajini neophodno da se organizuju slobodni demokratski parlamentarni izbori.

"Majdan nisu nikakvi slobodni izbori. Majdan je jedna demonstracija na jednom trgu a kao što vam je poznato u Ukrajini se održavalo mnogo demonstracija često suprotnih zahtjeva na mnogo drugih trgova", rekao je Miloš Zeman.

Tokom današnje proslave u Lajpcigu na koju je predsjednike zemalja Višegradske četvorke pozvao predsjenik Njemačke Joahim Gauk kao na jednu u nizu u kojima predsjednici Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske i Njemačke zajedno obilježavaju četvrt stoljeća pada komunizma, Zeman je razgovarao sa bivšim šefom američke diplomatije Henrijem Kisindžerom i njemačkim ministrom spoljnih poslova iz vremena "plišanih" revolucija Hansom Ditrihom Genšerom.

"Razgovarali smo o Ukrajini. Slažemo se u stavu koji može da se izrazi jednom rečenicom - ono što se događa u Ukrajini jeste primarno građanski rat", rekao je Zeman.

Predsjednik Slovačke Andrej Kiska za razliku od češkog predsjednika istakao je da upravo postkomunističke članice Evropske unije moraju da budu prve koje će se angažovati da se očuvaju vrednosti demokratije.

"Trebalo bi da budemo prvi koji ce se oglasiti kada se ti principi krše, bilo gdje na svijetu", kazao je Kiska slovačkim novinarima u Lajpcigu.

Predsjednici Njemačke, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske obilježili su danas u Lajpcigu 25. godišnjicu velikih demonstracija kada je na ulice tog grada u Saksoniji izašlo više od 70.000 Nijemaca da izraze protest protiv komunističkog režima.

Nijemački predsjednik Joahim Gauk apelovao je u obraćanju tokom svečanosti da se i dalje održava živo sjećanje na 1989. godinu i proteste nakon kojih je uslijedio nenasilni pad komunističkih režima u Srednjoj Evropi i to posebno sada u kontekstu najnovijih zbivanja u svijetu.

"Te 1989. godine smo mislili da kraj hladnog rata znači da Evropi predstoji 100 godina mira. Umjesto toga suočeni smo sa urušenim državama, terorizmom, fundamentalizmom, nasiljem, anarhijom, građanskim ratom. A na obodu Evrope se osporava međunarodno pravo i poseže se za vojnim sredstvima tamo gdje je bila moguća mirna koegzistencija", rekao je Gauk.

Petoricu predsjednika sledeće zajednice proslave čekaju u novembru u Češkoj i Slovačkoj na 25. godisnjicu "plišane revolucije" u Čehoslovačkoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.