Zelenski posjetio Bahmut, razgovarao sa vojnicima

GS/Agencije
Zelenski posjetio Bahmut, razgovarao sa vojnicima

MOSKVA, KIJEV -Rat u Ukrajini ušao je u 391. dan. Crnomorska flota saopštila je da je odbila napad dronovima na Sevastopolj na Krimu, dok je u Odesi, najvećoj ukrajinskoj luci na Crnom moru oglašena opasnost od napada iz vazduha.

Zelenski posjetio Bahmut, razgovarao sa vojnicima

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posetio je danas grad Bahmut u Donjeckoj oblasti, koji se nalazi na prvoj liniji fronta i gdje se vode žestoke borbe.

Zelenski je tokom posjete razgovarao sa ukrajinskim vojnicima i zahvalio im na odbrani Ukrajine, prenosi Bi-Bi-Si.

On je uručio i medalje ukrajinskim vojnicima, dodaje Rojters.

"Čast mi je što sam što sam danas ovdje da dodijelim nagrade našim herojima", napisao je Zelenski na Telegramu ispod snimka na kojem se vidi kako uručuje nagrade.

Zelenski je u posjetu Bahmutu došao nakon što su ruske snage napale ukrajinske gradove tokom noći.

Najmanje četiri osobe poginule su u napad dronom u blizini Kijeva.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je prvi put posjetio Marijupolj u Donjeckoj oblasti.

Karasin:Primirje moguće, ali Kijev ne donosi nezavisno odluke

Mogućnost za primirje u Ukrajini postoji, ali je najveći problem to što Kijev ne donosi nezavisno odluke, već po naređenju Vašingtona, izjavio je predsjedavajući Odbora za međunarodna pitanja u Savjetu Ruske Federacije Grigorij Karasin.

"Šanse za primirje uvijek postoje. Problem je to što Ukrajina ne pripada sebi, a vjerovatno ni Evropi. Vašington se nadvija nad njima. Možete sami da izvučete zaključke", rekao je Karasin za mađarski nedjeljni list "Mađarski demokrata" na pitanje da li postoje šanse za primirje i sa kim treba pregovarati o tome.

Govoreći o sukobima u Ukrajini i sukobu sa Zapadom, Karasin je naglasio da je to za Rusiju "egzistencijalna bitka velikih razmjera i borba za opstanak otadžbine i njenog naroda".

"Naši neprijatelji bi trebalo da mogu da sami izvuku zaključke iz toga", istakao je Karasin, koji je od 2005. do 2019. godine bio na funkcijama državnog sekretara i zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije.

Karasin je napomenuo da Rusija čini sve što može da izbjegne treći svjetski rat, prenio je TASS.

"Veoma smo uznemireni zbog spekulacija na ove teme koje se sada šire na Zapadu", dodao je Karasin.

Volodin: Odluka Londona vodi ka globalnoj tragediji

Odluka Velike Britanije da Ukrajini, pored tenkova “čelendžer dva”, isporuči tenkovsku municiju sa osiromašenim uranijumom vodi ka tragediji globalnih razmjera, upozorio je predsjedavajući ruske Državne dume Vjačeslav Volodin.

On je na “Telegramu” napisao da SAD i njihovi saveznici čine sve da produže sukob u Ukrajini i da ne prezaju od isporuke municije sa osiromašenim uranijumom Ukrajini.

-Ova odluka vodi ka tragediji globalnih razmjera koja će, prije svega, uticati na evropske zemlje - naveo je Volodin.

Volodin je izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da Kijev upotrijebi radioaktivnu bombu ili čak taktičko nuklearno naoružanje u budućnosti, prenio je “Sputnjik”.

-Ako se to desi, onda nema nazad. Vašington i njegovi sateliti (London, Brisel, Varšava itd) čine sve da žrat do posljednjeg Ukrajincaž postane „rat do posljednjeg Evropljanina“ - dodao je Volodin.

Ukrajina:Tri žrtve ruskog napada dronovima na Kijevsku oblast

Tri osobe su ubijene, a još sedam ranjeno u noćnim napadima ruskih bespilotnih letelica na Kijevsku oblast, rekli su danas ukrajinski zvaničnici.

Kijevska regionalna vojna uprava izvijestila je na svom “Telegram” kanalu da je “civilni objekt” oštećen i da spasioci još uvijek rade na licu mjesta, prenio je Rojters.

Ukrajinska vojska je navela da je oborila 16 od 21 drona Šahid iranske proizvodnje, koje je Rusija tokom noći lansirala na Ukrajinu. Napadi su uslijedili ubrzo pošto je japanski premijer Fumio Kišida otputovao iz Kijeva, gdje je bio u iznenadnoj poseti, za Poljsku, pre sutrašnjeg povratka u Tokio, navodi AP.

Razvožajev: Pokušaj napada dronovima na rusku Crnomorsku flotu u Sevastopolju

Ruska Crnomorska flota je u ranim jutarnjim satima uspješno odbila napad površinskih dronova na Sevastopoljski zaliv, na Krimu, saopštio je na svom Telegram kanalu guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev.     

On je naveo da su uništena ukupno tri drona koji su pokušali da uđu u zaliv i da ratni brodovi nisu uništeni.

-Naši mornari su pucali na njih iz malokalibarskog oružja. Radila je i PVO - napisao je guverner Sevastopolja, gdje je glavna baza Crnomorske flote.

Od eksplozija bespilotnih letjelica izletjeli su prozori u Domu Moskve na trgu Nahimov, kao i na jednoj kući, prenosi Ria Novosti.

Ukrajinske snage od jula prošle godine periodično koriste bespilotne letjelice za napad na Sevastopolj, kao i na druge objekte na Krimu. Većinu dronova, kako navodi ruska agencija, obara sistem PVO.

Kišida u Kijevu: Ruska invazija podriva međunarodni pravni poredak

Premijer Japana Fumio Kišida izjavio je tokom posete Kijevu da je ruska invazija "sramota koja podriva temelje međunarodnog pravnog poretka" i obećao da će nastaviti da podržava Ukrajinu dok se mir ne vrati "u prelijepu ukrajinsku zemlju“.

Kišida je juče doputovao u iznenadnu posetu Kijevu u trenutku kada je u zvaničnoj posjeti Moskvi boravio predsjednik Kine Si Đinping nastojeći da promoviše prijedlog Pekinga za prekid sukoba u Ukrajini.

Nakon sastanka sa Kišidom, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao novinarima da je njegov tim predložio Kini sopstvenu formulu za postizanje mira, ali nije dobio odgovor iako je, kako je dodao "bilo nekih signala, ali ne i konkretnih prijedloga o mogućnosti dijaloga", prenio je AP.d.

U međuvremenu, rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su dva ruska strateška bombardera nadlijetala Japansko more, u akciji koja se i izvještaju Rojtersa tumači kao "odgovor Rusije na Kišidinu posetu Ukrajini".

Kišida je prvi poslijeratni lider Japana koji je ušao u neku ratnu zonu, a zbog svojih pacifističkih principa podrška Japana Ukrajini ograničena je na nesmrtonosnu opremu i humanitarnu pomoć.

Japan je do sada izdvojio za Ukrajinu više od sedam milijardi dolara i prihvatio više od 2.000 raseljenih Ukrajinaca uprkos svojoj strogoj imigracionoj politici.

Sporazum Ukrajine i MMF-a o finansijskom paketu od 15,6 milijardi dolara

Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da je sa Ukrajinom postignut sporazum o četvorogodišnjem finansijskom paketu sa Ukrajinom vrijednom oko 15,6 milijardi dolara.

Sporazum, koji još mora da ratifikuje Upravni odbor MMF-a, rezultat je višemjesečnih pregovora između MMF-a i ukrajinskih vlasti, prenosi Rojters.

Iz MMF-a je izraženo očekivanje da će taj sporazum pomoći da se podstakne veliki broj međunarodnih donatora i partnera da Ukrajinu daju kredite pod uslovima povoljnijim od tržišnih.

-U narednom četvoromjesečnom periodu se očekuje postepen ekonomski oporavak od teških oštećenja na objektima kritične infrastrukture, iako i dalje postoje prepreke, uključujući rizik od dalje eskalacije sukoba - izjavio je zvaničnik MMF-a Gevin Grej.

Republikanski kongresmeni traže da se Ukrajini pošalju kasetne bombe

Četiri kongresmena iz redova Republikanske stranke zatražila su od američkog predsjednika Džozefa Bajdena da Ukrajini pošalje kasetnu municiju.

Prema pisanju Rojtersa, američka administracija zazire da bi takav potez Rusija mogla da protumači kao pokušaj eskalacije sukoba u Ukrajini.

Zvanični Kijev traži od SAD avionske kasetne bombe MK-20 i 155 milimetarske artiljerijske kasetne granate, prenijla je ranije britanska agencija.

Ukrajinske vlasti su apelovale na članove Kongresa da izvrše pritisak na Bijelu kuću da odobri slanje ovog oružja.

Konvencija UN iz 2008. godine, koju je potpisalo 108 zemalja, zabranjuje kasetnu municiju. Među onima koje je nisu potpisale su, međutim, SAD, Rusija i Ukrajina.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana