Svijet
Foto: Agencije
| Ilustracija
BARSELONA - Gotovo deceniju nakon neuspjelog pokušaja otcjepljenja sve veći broj katalonskih birača udaljava se od pitanja nezavisnosti i okreće temama poput imigracije i kriminala. Takvo raspoloženje podstaklo je uspon krajnje desničarske separatističke stranke "Alijansa Katalana", piše "Rojters".
Stranka, koja podršku uglavnom dobija od radničke i srednje klase iz ruralnih područja izvan Barselone, bilježi snažan rast u anketama. Trenutno je na drugom mjestu, odmah iza vladajućih socijalista, uoči regionalnih izbora koji bi trebalo da budu održani 2028. godine.
Iako iz "Alijanse" poručuju da će tražiti jednostrano otcjepljenje od Španije ako osvoje vlast u tom bogatom sjeveroistočnom regionu, njihove poruke prvenstveno su usmjerene na suzbijanje imigracije i jačanje javne bezbjednosti.
Njihov rastući uticaj mijenja katalonsku političku scenu. Ranije ovog mjeseca interventna policija spriječila je nasilne sukobe pristalica "Alijanse" i ljevičarskih separatista u Barseloni. Ti događaji stavili su u drugi plan proslavu nacionalnog dana Katalonije, 11. septembra, koji je istorijski bio dan masovnih protesta za nezavisnost.
Incident je otkrio duboke podjele unutar separatističkog pokreta, što bi moglo da zakomplikuje pokušaje formiranja koalicije koja bi s vlasti smijenila vladajuću Socijalističku stranku. Tradicionalne stranke koje se zalažu za nezavisnost već su odbacile mogućnost bilo kakvih sporazuma s "Alijansom".
Kako podrška "Alijansi" raste, ostale separatističke stranke počele su da zauzimaju konzervativnije stavove. To uključuje i pritisak na Madrid da regionu dozvoli ograničavanje migracija. Privlačnost stranke prevazilazi tradicionalne političke podjele u Kataloniji.
Prema istraživanju katalonske vlade objavljenom u julu, veliki dio njihove podrške dolazi od birača koji su ranije glasali za separatistički desni centar "Đunts" ili za krajnje desničarsku stranku "Voks", koja se oštro protivi nezavisnosti.
"Alijansa" je postala poznata 2023. godine, nakon što je Oriols pobijedila na lokalnim izborima u Ripolju. Njene antimuslimanske poruke dobro su prihvaćene u tom planinskom gradiću u kojem je živjela većina počinilaca terorističkih napada u Barseloni 2017. godine, rođenih u Maroku.
Stranka je u katalonski parlament ušla godinu dana kasnije sa dva poslanička mjesta. Od tada je njihova podrška u anketama za iduće regionalne izbore skočila sa 3,8 odsto na 16,7 odsto, prema istraživanju koje je ovog mjeseca objavio list "El Mundo". Time su za 2,6 procentnih poena pretekli konkurentsku separatističku stranku "E-Re-Ce".
Eloi Radovan, čija je porodica tradicionalno podržavala ljevičarske separatiste poput "E-Re-Cea", jedan je od onih koji su prešli u "Alijansu".
"Osjećam se izdato", rekao je 19-godišnji Radovan.
Pojasnio je da su stranke poput "E-Re-Cea" i "Đuntsa" iznevjerile birače jer nisu sprovele rezultate referenduma iz 2017. godine, na kojem su Katalonci glasali za nezavisnost.
Kritikovao je i njihovu saradnju sa socijalističkim premijerom Pedrom Sančesom. On podržava zahtjev "Alijanse" za potpunom zabranom migracija jer, kako kaže, "Katalonija postaje sve manje katalonska".
Stranka "Đunts" pokušava da parira "Alijansi". Predstavlja se kao pragmatičnija opcija centra i istovremeno nudi vlastite prijedloge o migracijama i bezbjednosti.
Dvoje visokih zvaničnika "Đuntsa" reklo je za "Rojters" da planove "Alijanse" smatraju nerealnim i diskriminatorskim.
Uspjeh stranke poklapa se s promjenom prioriteta među katalonskim biračima. Dostupno stanovanje, migracije i kriminal bili su na vrhu liste problema u julskom istraživanju. Dvije godine ranije najvažniji su bili političko nezadovoljstvo i odnos Katalonije s ostatkom Španije.
-Pritisak za nezavisnost 2017. godine bio je podstaknut ekonomskom tjeskobom, dok "Alijansa" odgovara na demografsku tjeskobu - smatra istoričar Žoan Eskulijes.
Dodao je da je uspon "Alijanse" "izraz frustracije zbog nedostatka održivog puta ka nezavisnosti i krik rođen iz straha da novi talasi imigracije predstavljaju veliku prijetnju katalonskom jeziku".
Ipak, podrška nezavisnosti ostaje stabilna uprkos podjelama u pokretu i gubitku regionalne vlasti 2024. godine, nakon decenije vladavine. Julsko istraživanje pokazalo je da 45 odsto građana podržava nezavisnost, što je pad u odnosu na rekordnih 49 odsto iz 2017. godine.
Buđenje Evrope
Uspon "Alijanse" u velikoj mjeri je podstakla njena liderka, 41-godišnja Silvija Oriols, bibliotekarka iz poljoprivredne porodice srednje klase. Oriols je za "Rojters" izjavila da njena stranka koristi frustraciju građana etabliranim političarima i strah da imigracija narušava katalonski identitet.
-Ljudi su ponovo dobili nadu i želju da se bore za obnovu katalonske države kako bi sprovodili politike usmjerene na očuvanje našeg identiteta - rekla je Oriols, koja se u svojim govorima često poziva na istoriju Katalonije.
Istakla je da pobjeda krajnje desničarske Alternative za Njemačku, poznate kao AfD, u saveznoj pokrajini Saksoniji-Anhaltu ranije ovog mjeseca pokazuje da se Evropa budi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
