Kina ruši sve rekorde: Zlato kupljeno za 158,8 milijardi dolara

PEKING - Kina je ove godine potrošila rekordnu sumu novca na uvoz više od 1.000 tona zlata, usljed nastojanja Centralne banke Kine i domaćih investitora da zaštite kapital usred rastućih geopolitičkih tenzija i slabih prinosa na domaću imovinu.

Druga najveća ekonomija svijeta izdvojila je 158,8 milijardi dolara (270 milijardi KM) za uvoz zlata u prvih osam mjeseci ove godine. To je značajan rast u odnosu na cijelu prošlu godinu, kada je za uvoz 886 tona zlata utrošeno 96,5 milijardi dolara (164 milijarde KM), piše poslovni list "Fajnenšel tajms".

Ovaj nagli rast potražnje uslijedio je nakon što je Kina privremeno usporila kupovinu tokom snažnog rasta cijena zlata, koje su porasle sa 2.625 dolara (4.470 KM) po unci na vrhunac od 5.595 dolara (9.500 KM) početkom godine.

Kina je i sama najveći svjetski proizvođač ovog plemenitog metala, sa prošlogodišnjom proizvodnjom od 384 tone, prema podacima Svjetskog savjeta za zlato (WGC).

Analitičari su istakli da kineski investitori sve više kupuju zlato u sklopu širih nastojanja da diverzifikuju svoju imovinu. Ilustracije radi, kineska ulaganja u obveznice američkog Ministarstva finansija smanjena su na 618 milijardi dolara (1.100 milijardi KM), što je najniži iznos još od avgusta 2008. godine.

-Centralna banka i privatni investitori diverzifikuju svoje rezerve i štednju prema imovini koja ne nosi rizik druge ugovorne strane, što je dio šire dugoročne strategije očuvanja bogatstva“, podsjetila je Lisa Liu, generalna direktorica kompanije "Gold Mauntins Aset Menadžment", ogranka najvećeg kineskog rudnika zlata "Ziđin Majning grup".

Mogućnosti za domaća ulaganja u Kini prilično su ograničene od 2021. godine i krize na tržištu nekretnina. Kineski indeks dionica Si-Es-Aj 300 u padu je za 1,8 odsto ove godine i nalazi se više od petine ispod svog vrhunca s početka 2021. godine, dok su prinosi na kineske državne obveznice blizu istorijski niskih nivoa.

-Ovo nije kratkoročna trgovina, već višegodišnje preuređivanje imovine domaćinstava i države. Obim i kontinuitet kineske kupovine sada su ključni pokretač globalnih cijena zlata i očekujemo da će se taj trend nastaviti sve dok traje neizvjesnost u pogledu ekonomskog rasta i geopolitike - dodala je Liu.

Institucionalna kupovina zlata i dalje je najznačajniji faktor rasta cijena na globalnom tržištu. Kristofer Hamilton iz kompanije "Invesko" istakao je da se zlato više ne ponaša kao u ranijim periodima rasta realnih prinosa, kada mu je cijena padala, te da se trenutno nalazi u okruženju u kojem investitori po svaku cijenu žele posjedovati realnu imovinu.

Kriju podatke

Prema procjenama analitičkih kuća poput "Goldman Saksa", Centralna banka Kine kupuje znatno više zlata nego što to zvanično objavljuje. Oni procjenjuju da je kineska centralna banka samo u jednom mjesecu kupila 35 tona zlata, što je znatno iznad zvanično prijavljenih 20 tona.

Ovakav potez Kine dio je šireg globalnog trenda među suverenim državama koje nastoje fizički vratiti i osigurati svoje zlatne rezerve, poput Vlade Holandije, koja je nedavno prebacila dio svojih zlatnih rezervi iz Njujorka u London, piše "Fajnenšel tajms".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.