Vladimir Putin: „Pobijedili smo!” VIDEO

MOSKVA - Premijer Rusije Vladimir Putin proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima u govoru pristalicama u Moskvi. Protivnici priznali rezultate; bilo kršenja procedure.

Putina je kao novog predsjednika najavio još aktuelni predsjednik, i verjovatno budući premijer, Dmitrij Medvedev. Zajednički izlazak Dmitrija Medvedeva i Vladimira Putina na binu izazvao je oduševljenje više od, kako se procjenjuje, 100.000 ljudi okupljenih na Manježu.

Dmitrij Anatoljevič Medvedev je svog prethodnika i nasljednika na mjestu šefa države najavio sliijedećim rečima:

„Danas smo imali dobar dan! Hvala vam što ste ovdje, što ste s nama, što podržavate našeg kanidata, Vladimira Vladimiroviča Putina! Naš kandidat ubjedljivo vodi, i zato ne sumnjam – pobjedićemo, a ta pobjeda je potrebna svima nama, ona je potrebna našoj zemlji, potrebna svakome od nas, i tu pobjedu nikome nećemo predati! Ta pobjeda je nužna zbog toga da bi naša zemlja bila svaremena, snažna i nezavisna. Zato je naš kandidat - pobednik. To je Vladimir Vladimirovič Putin!”

Usledilo je petominutno obraćanje Vladimira Vladimiroviča Putina:

„Dragi prijatelji! Pre svega, želim da zahvalim svim građanima Rusije, koji su učestvovali na izborima za predsednika Ruske Federacije. Posebnu zahvalnost ŠiskazujemĆ onima koji su se danas okupili u Moskvi, svima koji nas podržavaju u svakom delu naše naše ogromne, nepregledne Domovine! Hvala vam svima koji ste rekli „DA!” velikoj Rusiji!

Jednom sam vas pitao: da li ćemo pobjediti? Pobjedili smo!!!

Pobjedili smo u otvorenoj i poštenoj borbi. Nisu ovo bili samo izbori za predsjednika Rusije; to je bio važan test za sve nas, za cio naš narod, to je bio test političke zrelosti, samostalnosti, nezavisnosti. Pokazali smo da nam zaista niko ne može nametnuti “svoju volju”. Pokazali smo da su naši ljudi istinski sposobni da razlikuju želju za promenama i obnovom od političkih provokacija, koje pred sobom imaju samo jedan cilj – rasturanje rsuke državnosti i uzurpaciju vlasti! Ruski narod je pokazao da takvi scenariji u našoj ne zermlji ne prolaze! Danas smo pobjedili i hvala ogromnoj većini naših birača.

Radićemo časno i naporno, ostvarićemo uspjehe, i pozivamo sve da se pridruže narodu i našoj Otadžbini!

Obećao sam da ćemo pobedjiti - pobjedili smo!!!

Slava Rusiji!”

Preliminarni rezultati izbora

Na osnovu preliminarnih rezulata posle 77,8% prebrojanih biračkih listića, Centralna izborna komisija (CIK) Ruske Federacije objavila je slijedeće rezultate, koji Vladimira Putina stavljaju u ubjedljivo vođstvo i ukazuju na pobjedu u prvom krugu.

Prema ovim rezultatima, veteran ruske politike Vladimir Žirinovski je u blagom padu u odnosu na “novajliju”, biznismena Mihaila Prohorova.

Predsjednik Centralne izborne komisije Vladimir Čurov objavio je da je odziv birača dostigao 64% ukupno registrovanog broja birača. Uprkos ubjedljivom vođstvu, Vladimir Čurov navodi da rezultati izbora na nekoliko mjesta u Moskvi i Dagestanu “u najmanju ruku” ostaju “pod pitanjem”. Moguće je da se izbor na tim mjestima ponove.

Zamenik predsjednika CIK-a Leonid Ivljev precizirao je da je u Moskvi riječ o nepravilnosti u biračkom spisku.

Za nepravilnosti u Dagestanu, zvaničnici navode da su trojica policajaca poginula u napadu trojice maskiranih ljudi, na jednom od biračkih mjesta u Dagestanu, republici na Severnom Kavkazu.

“Jedan čas zatvaranja biračkog mjesta, u Hasavjurtskom rejonu Dagestana, trojica ljudi u maskama su izvršili napad”, izjavio je prvi zamjenik republičke policije Aleksandar Gorovoj, koji navodi da je u pucnjavi ubijen jedan od napadača.

U Čečeniji je za Vladimira Putina glasalo 99,73% birača, javlja tamošnja izborna komisija. Podršku veću od 80% Putin je dobio u Tatarstanu, Baškiriji i Mordaviji.

Značaj pobjede Vladimira Putina

Svijet ne bi trebalo da strahuje od ponovnog izbora Vladimira Putina (60) za predsjednika Rusije, smatraju analitičari, jer se u godinama koje je proveo kao predsjednik i premijer pokazao kao garant stabilnosti zemlje i kao čovjek otvoren za širenje ekonomske saradnje.

Sve drugo je unutrašnje pitanje Rusije i njenih građana koji su više nego jasno njemu i svim drugim političarima u zemlji stavili do znanja šta sve treba da se promeni u ekonomskoj i političkoj sferi.

Od kada je prvi put izabran za predsjednika 2000. godine, Putinova politička karijera i popularnost u ruskom narodu neprestano je rasla, a uporedo sa njom i moć Rusije, koja se tokom devedesetih godina našla na veoma niskim granama.

Kada se ponovo nađe u Kremlju, Putin ali i Rusija će se suočiti sa novim izazovima potpuno različitim od onih pre 12 godina kada su kriminalne bande harale ulicama, cijena nafte na svjetskom tržištu bila niska i kada je bjesnila oružana pobuna u Čečeniji.

U njegovom predizbornom programu dominirala su obećanja da će se obračunati sa korupcijom, siromaštvom, nekompetentnošću državnih činovnika, da će pokrenuti industriju i povećati ulaganja u obrazovni sistem, kao i da će modernizovati armiju i učiniti je najmoćnijom u svijetu.

Zvižduci Putinu uoči decembarskih parlamentarnih izbora u Olimpijskom centru u Moskvi, gdje se on obratio publici bokserskog meča, bili su prvi očigledan znak da on više ne uživa pređašnje, takoreći apsolutno povjerenje građana.

Prvi put od početka državničke karijere Putin je aktivno učestvovao u predizbornoj kampanji i prvi put se svojim pristalicama obratio na predizbornom mitingu, ali to je istovremeno zvučalo i kao svojevrsno obraćanje međunarodnoj zajednici.

Tokom kampanje Putin se nije sučeljavao sa protivkandidatima niti ih je pominjao imenom, nego je svoje ciljeve iznosio u obimnim programskim člancima u različitim dnevnim novinama.

Zato je iskoristio priliku da otkrije neke podatke iz svoje biografije koji su bili nepoznati javnosti - da je tajno kršten kao beba i da je imao starijeg brata koji je umro tokom opsade Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu.

S druge strane, kritičari su primjetili da je iz javnog života potpuno nestala njegova supruga Ljudmila Putina, baš kao i njihove dvije ćerke, što se tumači kao “politička izolacija” porodice jednog od najuticajnijih ljudi na svijetu. Borci za ljudska prava u Rusiji postavljaju pitanje da li je odsustvo iz javnosti Putinove porodice dobrovoljno ili prisilno, na koje se odgovor i dalje čeka.

Prioriteti Kremlja

Modernizacija Rusije trebalo bi da bude njegov prioritet. Privredna, vojna, ekonomska, ali i politička, jer je sasvim jasno da srednja klasa ruskog društva koja je formirana u godinama Putinove vlasti ne želi samo čvrstu ruku u Kremlju, nego i nekoga ko će umjeti da odgovori na narasle demokratske potrebe.
Više puta je ponovio da će voditi bespoštednu borbu protiv terorista, a čuvena je njegova izjava od prije nekoliko godina da će teroriste pronalaziti i “tamaniti po klozetima” ako treba, a u njegovu odlučnost da se obračuna sa njima ne treba sumnjati.

Kada je riječ o odnosima sa SAD, Putin je jasno stavio do znanja da je protivraketni štit kamen spoticanja i zatražio da pored usmenih uvjeravanja dobije i pisane garancije da taj sistem neće predstavljati prijetnju za Rusiju. Za američkog predsjednika Baraka Obamu izjavio je da vjeruje da je “iskren čovjek” i da je njegov prijedlog o “resetovanju” odnosa između Moskve i Vašingtona zaista bio iskren, iako činjenice govore da su ovi odnosi na najnižoj tački od vremena Hladnog rata.

Kada je riječ o Srbiji, a posebno o pitanju Kosova, tu ne treba očekivati ni najmanje odstupanje od onoga što su Putin i ruska vlada na čijem je čelu proveo posljednje četiri godine govorili i radili, prije svega u Ujedinjenim nacijama, gdje su se principijelno zalagali za nenametnuta riješenja i kompromis prihvatljiv za sve.
Izgradnja Južnog toka u kojoj je Srbija čvorna tačka na Balkanu, ne bi trebalo da bude sporna, a to potvrđuju i posljednje izjave čelnika Gasproma koji najavljuju da će realizacija tog projekta biti započeta krajem tekuće godine, upravo prema Putinovom nalogu.

Reakcije protivnika

“Ne priznajemo izbore. Smatramo ih nelegitimnim, nepoštenim i netransparentnim”, izjavio je vođa Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov, koji je dobio podršku oko 17% birača.

Zjuganov je objasnio da su pošteni izbori oni koji su praćeni dijalogom vlasti i opozicije, i podsjetio da Vladimir Putin nije učestvovao u debatama sa ostalim predsjedničkim kandidatima. On je ocijenio da je činovnički aparat tokom izborne kampanje radio u službi samo jednog kandidata - Putina.

Protivkandidati Vladimiru Putinu - Vladimir Žirinovski i Sergej Mironov priznali su rezultate izbora, prema kojima je u prvom krugu pobjedio dosadašnji premijer.Vođa Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski je, u skladu s tradicijom, privukao pažnju i reakciju publike svojim upadljivo žutim sakoom (boja je zaštitini znak njegove partije) i izbjegavao direktan odgovor na direktno pitanje. Konačno, govoreći o legitimnosti i legalnosti izbora, rekao je:

„Da, moram da priznam,” dodajući da je pažljivo pratio izborni proces i da nije primjetio ni jednu veću nepravilnost.

Dvojica političara su u kratkom telefonskom razgovoru čestitala Vladimiru Putinu na pobjedi, a tokom razgovora za Vladimirom Žirinovskiim, Vladimir Putin je izjavio:

„Predloge koje ste dostavili smo u velikoj meri primjenili,” navodeći da predstojeći veliki posao zahtjeva „konsolidaciju parlamenta i cijelog društva”.

Tokom zajedničkog gostovanja u posebnom izbornom programu na javnom servisu Prvi kanal, Sergej Mironov iz partije Pravedna Rusija je na pitanje o rezultatima izbora odgovorio:

„Smatramo da su rezultati izbora realni. Trenutni rezultati uglavnom odgovaraju onim prognozama koje smo dobili.”

Tokom telefonskog razgovora sa Sergejem Mironovim, Vladimir Putin je poručio:

„Tamo gde se poklapaju naši ciljevi i programi, mi ćemo računati na vašu podršku.”

I Mihail Prohorov, koji je kao „novajlija” uspio da osvoji treće mjesto po broju osvojenih glasova, potvrdio je poštovanje izbornog procesa:

„Naravno, za zemlju bi bio bolje da je bilo drugog kruga. Ipak, to nije pitanje moje želje, nego toga kako građani glasaju,” objasnio je Mihail prohorovo u svom izbornom štabu.

Golos: Prijave o neregularnostima

Organizacija za nadzor izbora Golos (Golos) objavila je da je do zatvaranja svih biračkih mjesta dobila oko 5.000 prijava na telefonskoj “vrućoj liniji” pokrenutoj za potrebe izbora.

U toj organizaciji navode da je broj prijava naglo počeo da raste u vrijeme brojanja glasova u biračkim odborima. Najveći problem je udaljavanje posmatrača organizacije Golos sa biračkih mjesta, čime se direktno krše pravila i dokument o dozvoli za praćenje izbora koje ima ova organizacija, objašnjava direktor projekta Andrej Buzin (Andreй Buzin).

Golos je na terenu imao 6.200 svojih posmatrača. Na 22% biračkih mjesta korišćeni su netačni birački spiskovi; na 14% biračkih mjesta glasačke kutije mobilnih ekipa uopšte nije bilo moguće pronaći; na 8% glasačkih mjesta birači su odbili da glasaju; u 6% slučajeva broj birača je bio lažno “fiksiran”; na 5% biračkih mjesta izvedeno je tzv. “grupno glasanje” (aklamacija za jednog kandidata).

U okviru ranije projekta Karta kršenja (Karta narušeniя), pokrenutog uoči parlamentarnih izbora 4. decembra 2011. godine, ta organizacija je ustanovila sistem prijavljivanja i širenja vijesti o kršenju izborne procedure. To je, uz pritisak jasvnosti proizvelo postavljanje veb-kamera na preko 80.000 biračkih mjesta širom Ruske Federacije

Ko je Vladimir Putin

Putin je rođen 7. oktobra 1952. u tadašnjem Lenjingradu. Završio je Pravni fakultet. Osamdesetih godina prošlog vijeka radio je kao agent KGB u Istočnoj Nemačkoj. Prvi zamjenik predsjednika vlade grada Sankt Peterburga postao je 1994. godine. Od 1996. je u Kremlju, gdje je do 2000, kada je prvi put postao predsjednik Rusije, obavljao više dužnosti. U periodu 1996-2000. godine bio je direktor Federalne službe bezbednosti (FSB), ali i predsednik Vlade (od avgusta do decembra 1999. godine). Drugi predsjednički mandat osvojio je 2004. godine. Oženjen je i ima dve kćerke

Suze radosnice

Vladimir Putin je objasnio da su suze na njegovom licu tokom govora na mitingu u Moskvi - posljedica vetra.
“To je bio vjetar. Prave (suze) od vjetra”, objašnjavao je Putin u svom izbornom štabu.
Putina su u vreme nastupa na mitingu njegovih pristalica na Trgu Manjež, kamere snimale u krupnom planu, i na njegovom licu su se vidjele suze.
Pojedini ruski mediji su protumačili da se Putin “raznježio”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.