Vladimir Putin je već pobjedio u Ukrajini

Sukob u Ukrajini polako ali sigurno silazi sa naslovnih strana. Prošlo je čak 18 mjeseci od kada je Rusija pripojila Krim, a region Donbas na istoku Ukrajine pao u ruke proruskih pobunjenika. Zapad je napao Putina svim mogućim sankcijama, a odnosi Rusije i SAD vratili su se u doba Hladnog rata. Ipak, kako vrijeme prolazi, o Ukrajini se priča sve manje.

Jedan od razloga je svakako priliv vijesti sa drugih žarišta u svijetu, prije svega onih u Siriji i Iraku, kao i ogromnog broja migranata na kapijama Evrope. Čak ni predendenti na mjesto budućeg predsjednika SAD u svojoj kampanji Ukrajini posvećuju veoma malo mjesta.  

Htio svijet to da prizna ili ne, Vladimir Putin je pobjedio u Ukrajini, i pokazao Zapadu da može protiv sankcija.  

Putin je prije godinu dana povukao ključni potez i pred čitavim svijetom rekao da ne želi oružani sukob sa "ukrajinskom braćom", već isključivo mirovno riješenje konflikta. Na taj nači je "vezao ruke" Sjedinjenim Državama i EU, koje su, možda, očekivale oštriju reakciju ruskog predsjednika na koju bi mogli da odgovore.

Ipak, iako ruska vojska zvanično nije ušla na istok Ukrajine, "javna je tajna da Kremlj pomaže proruske pobunjenike", piše "Vašington post".  

Američki list navodi da je na taj način "Putin pokazao Porošenku i njegovim zapadnim saveznicima da, ukoliko do sukoba dođe, Rusija sigurno pobjeđuje jer proruski pobunjenici bez problema vladaju istokom Ukrajine".

Čak su i Angela Merkel i Barak Obama posredno stavili Porošenku do znanja da je mir moguć samo ukoliko dozvoli decentralizaciju istoku zemlje, i praktično preda vlast na toj teritoriji u ruke proruskim pobunjenicima.  

To je bila gorka pilula koju je ukrajinski predsjednik morao da proguta, a koja mu se umalo obila o glavu, jer je odluka o decentralizaciji izazvala žestoke proteste desničarskih i ultra-nacionalističkih partija.  

Ono što je Porošenko kasno shvatio je da ni Njemačka, ni Sjedinjene Američke Države neće ratovati zbog Ukrajine.

Vladimir Putin je, da se izrazimo sportskim riječnikom, "potpuno umrtvio igru" na ukrajinskom frontu, i jednostavno, poput trenera čija je ekipa u vođstvu, jednostavno čeka da se utakmica završi.

Slično je postupio 2008. godine kada je Rusija pripojila dijelove Gruzije. Tadašnji predsjednik Gruzije, a sada guverner Odese Mihail Sakašvili bio je u istoj zabludi kao i Porošenko - da će Zapad ući u konflikt sa Putinom. Baš poput Porošenka, i on se grdno prevario, a Južna Osetija i Abhazija su sada samoproklamovane republike vjerne Rusiji i njenom predsjedniku.

Daleko od toga da je Rusija u ovom sukobu prošla bez posljedica. Njena ekonomija pretrpjela je strahovite gubitke, ali je ipak izbjegla nokaut, koji je u jednom momentu djelovao veoma izvjesno.  

Vladimir Putin se kockao i po svemu sudeći pobjedio. U međuvremenu se nametnuo kaomirotvorac i posrednik u pregovorima bitnim za svjetsku bezbjednost, poput nuklearnog sporazuma sa Iranom. Za svoj doprinos u pregovorima dobio je pohvalu čak i od Baraka Obame, kome sigurno nije bilo lako da to izgovori, imajući u vidu zategnute odnose Rusije i SAD.

Danas se Rusija aktivno uključuje u borbu protiv Islamske države, a Ukrajina, rasparčana i na staklenim nogama, pada u neki drugi, manje važan plan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.